Javnost u BiH je, nažalost, previše „opterećena“ negativnim pričama o propadanju velikih firmi, teškoj političkoj, socijalnoj i ekonomskoj situaciji, podjelama, nedostatku kvalitetnih ekonomskih strategija i provedbi dobrih projekata. Rijetko se čuju priče o ljudima koji zaslužuju da imaju više prostora u javnoj sferi, kako bi i drugi bili ohrabreni njihovim primjerima.
Takvih ljudi, takvih priča, ima mnogo širom Bosne i Hercegovine, kaže u intervjuu za naš portal Sadina Bina, direktorica Mikrokreditne fondacije EKI koja je nedavno proslavila 20 godina uspješnog poslovanja. Za to vrijeme, sarađivali su sa preko 200.000 klijenata širom BiH čijem su poslovanju i idejama pružili podršku. Među njima je puno pojedinaca i malih i srednjih preduzeća koji su krenuli od nule a danas su izuzetno uspješni u svojim poslovima.
Šta je suština poslovanja Mikrokreditne fondacije EKI?
Poslovanje Mikrokreditne fondacije EKI je usmjereno na ljude u niskoprihodnim domaćinstvima u cijeloj Bosni i Hercegovini, koji svojim različitim poslovnim aktivnostima zapošljavaju sebe, članove svojih porodica ili druge ljude. Dakle, radi se o ljudima koji pokreću i vode male poslovne aktivnosti kojima generiraju osnovne ili dodatne prihode sebi i svojim porodicama.
Pored toga, kreditirate i mala i srednja preduzeća. Koliko su ona važna za ekonomiju i da li je možda baš u njima šansa razvoja BiH?
Određeni broj klijenata koje EKI finansira su i ljudi koji imaju mala i srednja preduzeća. Upravo mala i srednja preduzeća i njihove poslovne aktivnosti su izuzetno važni za ekonomiju u Bosni i Hercegovini. Nažalost, dobar dio velikih poslovnih sistema u BiH su ili uništeni ili jako loše posluju, a ranije je ekonomija bila bazirana uglavnom na velikim privrednim sistemima. U njima je radio veliki broj ljudi koji su ostali bez stalnih zaposlenja. Mala i srednja preduzeća su, a tome u prilog govore brojne analize domaćih i inostranih stručnjaka, postala razvojna šansa za Bosnu i Hercegovinu. I to šansa i za one koji pokreću i vode takve biznise, ali svakako i za ljude koji se zapošljavaju u malim i srednjim preduzećima u privatnom sektoru.
Svakako je taj trend podržan i od velikih svjetskih investitora i mehanizama Evropske unije i međunarodne zajednice kroz niz projekata i programa usmjerenih na podršku razvoju malog i srednjeg poduzetništva u BiH. Program mikrokreditiranja, koji je nastao prije nekih dvadeset godina u našoj zemlji, je usmjeren na jačanje poduzetništva, samozapošljavanje i osnaživanje ljudi u lokalnim zajednicama. Dva su ključna cilja osnaživanja ljudi kroz podršku mikrokreditnog sektora. Jedan je usmjeren na finansijske aspekte, odnosno na finansijsku podršku za pokretanje i jačanje malog i srednjeg poduzetništva i generisanje prihoda na taj način, a drugi se odnosi na društvene učinke, odnosno na jačanje samopouzdanja ljudi da sami mogu stvoriti dodatne vrijednosti i biti više vrednovani u svojim porodicama i mjestima u kojima žive. Mislim da budućnost privrede Bosne i Hercegovine velikim dijelom zavisi od dodatnog jačanja podrške privatnom poduzetništvu na malom i srednjem nivou. Posebno u jačanju podrške poljoprivrednicima, proizvođačima, uslužnim djelatnostima, pa i trgovini, na što mikrokreditiranje i jeste orjentisano.
Čini se da se sve više ljudi u BiH okreće samozapošljavanju, što iz nužde što zbog ambicija. Na koji način biste ih vi ohrabrili da započnu vlastiti biznis?
Mi smo u poslednjih dvadeset godina u radu, saradnji i komunikaciji sa našim klijentima svjedoci mnoštva uspješnih poslovnih i ljudskih priča. Priča o čestitim, poštenim, vrijednim ljudima, ljudima koji imaju sjajne ideje i odličnu motivaciju i inspiraciju da uspiju u biznisu, ali i da se realizuju i u društvenim okvirima. Veliki broj ljudi u Bosni i Hercegovini se uslijed nezaposlenosti, gubitka stalnih poslova ili radi toga što više nisu vjerovali u nesigurne poslove u firmama u kojima su radili, okrenuo ka pokretanju vlastitih poslova i samozapošljavanju, ali i zapošljavanju drugih ljudi. Dakle, kod određenog broja ljudi se radilo zaista o nužnosti jer nije bilo alternative, ali neki su jednostavno stvari htjeli preuzeti u svoje ruke, imali su dobre poslovne ideje, podršku porodica, volju i znanje i pokretali su poslove u kojima nisu zavisili od drugih. Mnogi od njih su shvatili da je potrebno uložiti puno truda, rada i energije da bi se uspjelo. Nisu očekivali uspjeh preko noći, nego su korak po korak razvijali poslovne aktivnosti, ali i radili na sebi, tako da je veliki broj ljudi uspio svoje poslovne ideje realizovati u uspješne poslovne aktivnosti .
EKI je u ovom periodu sarađivao sa više od 200.000 klijenata širom BiH. Razvijali smo se kao organizacija zajedno sa klijentima, ohrabrivali jedni druge, obostrano učili i u tome i jeste ključ uspjeha. Mi zaista poštujemo naše klijente i pružamo podršku njihovom poslovanju i dobrim idejama. Nije to samo stvar ohrabrivanja ljudi da počnu ili vode vlastiti biznis, nego i u jačanju svijesti kod ljudi da imaju mnogo potencijala, znanja i da, ako ih usmjere i posvete se u potpunosti, mogu imati značajne rezultate.
Koliko su poslovne ideje naših ljudi kvalitetne i kreativne? Često se govori da nam nedostaje dobrih projekata.
Izuzetno su kvalitetne i kreativne, ali se o tome mnogo ne govori. Javnost u BiH je, nažalost, previše „opterećena“ negativnim pričama o propadanju velikih firmi, teškoj političkoj, socijalnoj i ekonomskoj situaciji, podjelama, nedostatku kvalitetnih ekonomskih strategija i provedbi dobrih projekata ili s druge strane o trivijalnostima na principu „hljeba i igara“. Rijetko se čuju priče o ljudima koji zaslužuju da imaju više prostora u javnoj sferi, kako bi i drugi bili ohrabreni njihovim primjerima. Takvih ljudi, takvih priča, ima mnogo širom Bosne i Hercegovine. Mnogo je primjera iz kojih bi se moglo puno naučiti, poslovnih projekata i ideja koji mogu biti matrica za ohrabrivanje ljudi da počnu sa sličnim aktivnostima. Međutim, najčešće slušamo o tome kako nema dobrih projekata, kako je političko, društveno i ekonomsko okruženje izuzetno nepovoljno, a time se stvara i neka vrsta kolektivne svijesti o tome da je uzaludno i pokušati. Ne kažem da je okruženje najpovoljnije i da imamo idealnu poslovnu klimu, ali se znanjem, radom, trudom, podrškom, umrežavanjem, kvalitetnim idejama i upornošću može mnogo postići u poduzetništvu.
EKI fondacija već 20 godina uspješno radi. Šta je ključ vašeg uspjeha?
Mišljenja sam da se ključ uspjeha EKI-ja u poslednjih dvadeset godina može opisati jednom riječju, sinergija. Kada kažem sinergija, mislim na sve segmente našeg poslovanja. Sve počinje od saradnje sa klijentima. Oni su ključni u razvoju organizacije i na prvom su mjestu. Mi se međusobno izuzetno uspješno podržavamo već dvije decenije. EKI je zaista rastao i razvijao se zajedno sa sa našim klijentima. Sinergija i posvećenost kod zaposlenika su isto tako važni. Svi zaposlenici, oni koji su bili dio EKI-ja i oni koji su tu i danas, izuzetno su važna karika u našem rastu i uspjehu. Takođe, sinergija u saradnji sa partnerima i investitorima koji nam poklanjaju povjerenje sve ovo vrijeme, prate naš rad, podržavaju nas, a napomenula bih da se radi o svjetski uglednim institucijama. Takođe, tu je i sinergija u radu Upravnog odbora, bivših i sadašnjih članova, koji su prepoznali vrijednosti organizacije i usmjerili svoje znanje i iskustvo u razvoj EKI-ja. EKI je u lokalnim zajednicama partner mnoštvu klijenata, organizacija, firmi ili institucija. Dakle, takva sinergija i posvećenost u radu su rezultat uspjeha, a EKI jeste veoma uspješna organizacija.
Prošle godine proglašeni ste za najboljeg menadžera u mikrokreditnom sektoru. Koji su principi kojih se uvijek u poslu držite?
Principi kojih se držim su jednostavni, a oni se odnose na međusobno poštovanje, zalaganje, timski rad i pružanje podrške zaposlenicima. Nastojim da stalno budem otvorena, od pomoći, dostupna i jednostavna u saradnji sa radnim kolegama. Stvaramo podsticajno radno okruženje, okruženje u kojem se dobre ideje, posvećenost i zalaganje nagrađuju. Mislim da je dobar menadžer onaj koji u poslu više sluša, prati, analizira, a manje nastoji da priča, dominira i tvrdoglavo provodi neke svoje ideje. Zaposlenici su riznica znanja, iskustva i ja nastojim da ih slušam, da razmjenjujemo informacije i da na taj način dolazimo do strateških pravaca, ciljeva i osmišljavamo na koji način se dodatno razvijati ili suočavati sa različitim izazovima u poslu.
Mislim da se sve svodi na to da menadžer mora i treba da bude neko u koga ljudi, prije svega, imaju puno povjerenje i mogu se osloniti na njega/nju. Naravno, neko ko svojim ličnim primjerom truda, rada i zalaganja motiviše i pokreće ljude.
Da li je ženi u BiH teže uspjeti u biznisu nego muškarcima?
Mislim da su to predrasude koje su zaostale iz nekih prošlih vremena. Znam mnogo žena u biznisu od kojih se može naučiti mnogo, žena koje su uspješne, koje su lideri i koje su primjer mnogima. Mislim da se u poslovnom svijetu, pa ako hoćete i u finansijskom sektoru u BiH, situacija u poslednje dvije decenije dosta izmijenila. Žene i muškarci u poslovnom svijetu postaju ravnopravniji i ne svodi se sve na neke stare, anahrone običaje i mišljenja kako se dobar posao završava na nekim drugim mjestima, a ne u poslovnim prostorijama, i da se ne temelji na dobrim idejama, analitici, znanju i dobrim odlukama. Žene su kreativne, posvećene i mislim da imaju više osjećaja kada treba uložiti dodatni napor da se neka ideja realizuje, a kada je potrebno malo zastati, bolje razmisliti. Ne bih da zvučim prestrogo, ali smatram da žene u posao unose mnogo manje sujete i ega, mnogo više slušaju i ne nastoje stalno biti u pravu, a to je za posao mnogo bolje.
Mikrokreditni sektor u BiH jedno vrijeme je bio na lošem glasu zbog poteza neodgovornih pojedinaca. Čini se da se ta nepravda sada ispravlja. Da li je društvo prepoznalo važnost ovog sektora?
Postoje određene grupe javnosti koje godinama nisu prepoznavale potencijal i istinske vrijednosti mikrokreditnog sektora. Naravno, slažem se, bilo je i određenih loših poteza, neodgovornog ponašanja pojedinaca koja su izlazila iz okvira pravila poslovanja, ali i društvene odgovornosti u poslovanju u mikrokreditnom sektoru u BiH. Mislim da su ta vremena, za jedan dobar dio organizacija prošla i da se naučilo dosta iz tih grešaka. Međutim, takođe smatram da se ne smije, zbog pojedinačnih loših primjera zanemariti važnost mikrokreditnog sektora.
Mikrokreditiranje je odličan koncept, sjajan projekat i kod nas i u svijetu. Naročito za zemlje u tranziciji, koje imaju veliki broj nezaposlenih ljudi, uz to i ljudi koji nemaju bilo kakav drugi način da počnu i da finansiraju svoje male poslovne zamisli, ideje od kojih se kasnije mogu stvoriti istinske vrijednosti. Naši uspješni klijenti su najbolji primjer da je poslovnu ideju uz zalaganje, uloženu energiju i posvećenost, zaista moguće i realizovati. Imali smo klijente koji su počinjali od nule, a sada imaju poslovne aktivnosti koje su sjajne, zapošljavaju ljude, pišu nove stranice u svojim životima. Ekonomski učinci koji su postignuti kroz mikrokreditranje su evidentni. Međutim pored ekonomskih učinaka potrebno je naglasiti i društvene učinke koji se ogledaju kroz osnaživanje ljudi, stvaranje mogućnosti i novih šansi.
Razgovarala: Bojana Šutvić
