Za deset godina poslovanja, Microsoft BH postao je pouzdan partner svima. Prvu deceniju uspješnog rada kompanije obilježila je dobra saradnja sa javnim i privatnim sektorom, razvoj lokalnih partnerstava i podrška nevladinom sektoru.
Direktor Microsofta BH Omar Krivošija u razgovoru za BiznisInfo kaže da je kompanija ipak najponosnija na projekte koje su realizovali u oblasti obrazovanja i zahvaljujući kojima djeca u bh. školama danas stiču nova znanja o informacionim tehnologijama a studenti usavršavaju vještine koje su im neophodne na tržištu rada.
Microsoft BH posluje u BiH 10 godina. Šta je obilježilo ovaj period?
Microsoftovo poslovanje od 2006. godine do danas obilježilo je nekoliko segmenata. Na prvom mjestu izdvojio bih ogroman napredak koji je ostvaren kada je u pitanju naša saradnja sa lokalnim partnerima. Naime, cijelo poslovanje Microsofta zasniva se na lokalnoj zajednici i sve što radimo mi radimo preko lokalnih partnera. Ako se vratimo 10 godina unazad, broj partnera ali i njihove kompetencije i kvalitet rješenja koja su bili u stanju ponuditi, nisu bili na zadovoljavajućem nivou. Danas imamo sasvim drugačiju situaciju i mi smo vrlo sretni zbog toga.
Osim rada sa partnerima, jako puno smo radili i sa akademskom zajednicom i to je ono na šta smo najviše ponosni. Microsoft je pokrenuo projekat Partners in learning sa osnovnim i srednjim školama kako bismo radili na edukaciji mladih i podizanju njihovih kompetencija, vještina i znanja o korištenju informacionih tehnologija. To je segment u koji smo možda i najviše uložili. Spomenuo bih projekat Škola budućnosti koji promoviše koncept netradicionalnog učenja. Projekat je započeo u Kantonu Sarajevo a sada se širi i na druge kantone u Federaciji BiH. U Republici Srpskoj u okviru projekta Dositej, osnovne škole su opremljenje sa preko 20 000 PC-a, a jedan određeni dio nastave je digitaliziran.
Takođe, Microsoft Skills centri otvoreni su u Sarajevu, Mostaru i Banja Luci. U njima mladi i studenti završnih godinastiču dodatna znanja i vještine koja nedostaju u lokalnim zajednicama. Taj projekat je potreban svima. Naime, i naš razvoj zavisi od lokalnih partnera. Ako oni imaju adekvatne ljude sa adekvatnim kompetencijama oni su u stanju implementirati određena rješenja.
Sa otvaranja novih prostorija u UNITIC Centru Sarajevo
Naime, jedan od problema sa kojima smo se susreli bio je upravo taj da broj educiranih ljudi i kompetencije koje su oni imali nije pratio razvoj i potrebe IT sektora. Mi smo uradili analizu u saradnji sa preko 30 partnera kako bismo saznali koje su to ekspertize i broj ljudi koji su im potrebni. Analiza je pokazala da su najtraženiji Software developeri, zatim IT pro kao i stručnjaci za projektni menadžment.
Na osnovu toga pokrenuli smo projekat Microsoft skills centara. Microsoft korporacija obezbijedila je početnu donaciju od 40 000 dolara. Projekat smo pokrenuli u saradnji sa fakultetima kako bismo osigurali sistematičan pristup obrazovanju u oblasti IT. Studenti Elektrotehničkog i Ekonomskog fakulteta u Sarajevu, Fakulteta informacinih tehnologija u Mostaru, Apeirona u Banja Luci a odnedavno i Sveučilišta u Mostaru, sada kroz naš projekat stiču dodatna znanja i vještine.Do sada je preko 1000 studenata prošlo edukaciju, a preko 3000 studenata čeka na upis u ovaj program. Microsoft korporacija obezbijedila je i dodatni grant od 30 000 dolara za nastavak projekta u narednoj godini. Takođe, drago mi je što mogu reći da su podršku realizaciji ovim projektima dali svi nivoi vlasti, od Kantona Sarajevo do entitetskih vlada koji su podržali njihovu implementaciju. Dodatnu vrijednost projektu dao je Youth Employment Project uz čiju pomoć smo uključili i mlade nezaposlene ljude koji su stekli dodatnu edukaciju i mogućnost za nadogradnju postojećih znanja.
Uz obrazovne projekte usko su vezane i inicijative za zapošljavanje. Tako da smo pored Microsoft Skills centara, osnovali i Microsoft Innovation centar u Banja Luci koji mladima kao i start-up kompanijama daje određena znanja kako pokrenuti start-up, kako razviti firmu, kako odgovoriti tržištu na najbolji mogući način i biti uspješan i sl. No najvažnije od svega jeste mladima ponuditi viziju i ne sputavati ih u njihovim idejama. Zato Innovation center omogućava mladima da dođu i ostvare svoje ideje koje su drugačije, inovativnije, jedinstvene…
Sarađivali ste i sa javnim sektorom i nevladinim organizacijama?
Nevladine organizacije pomažemo kroz donacije. Microsoft globalno pomaže njihov rad tako što donira softver. Jedna od većih donacija je svakako ona ICMP-u. Njihov sistem baziranje na Microsoft tehnologijama koje kompanija donira svake tri godine a ukupna vrijednost donacije iznosi 490.000 KM.U posljednje 2 godine Microsoft je donirao NGO organizacijama iz BiH software u vrijednosti preko 720.000 USD.
Imamo jako dobru saradnju i sa institucijama Vijeća ministara, Vlade Federacije BiH, Vlade Republike Srpske i Vlade Brčko Distrikta. Pomažemo javnom sektoru da unaprijede svoje servise bez obzira da li se radi o servisima namijenjenim građanima, servisima unutar institucija ili između različitih nivoa vlasti.S ponosom mogu reći da smo prepoznati kao pouzdan partner i da zajednički radimo na projektima digitalne transformacije naših institucija s ciljem ekonomskog razvoja BiH.
Takođe želim istaći da Microsoft ima izuzetno dobru saradnju sa realnim sektorom. Kompanije iz svih sektora uvidjele su kako im u poslovanju mogu pomoći rješenja koja nudimo i dragonam je da je većini njih prvi izbor upravo Microsoft.
Kad sve to sagledamo, možemo reći da smo pouzdan partner svima. Bilo je teško postići to a još teže održati, ali se trudimo da nastavimo sa tim trendovima i da održimo dobar odnos sa svim korisnicima.
Informacione tehnologije neizostavni su dio svakog biznisa. Jesu li kompanije u BiH to prepoznale i koriste li u dovoljnoj mjeri IT za razvoj svog poslovanja?
IT je biznis koji se veoma brzo mijenja i svi koji se bave ovim poslom moraju konstantno ulagati u edukaciju. Nadalje, ne samo da stalno morate držati korak s vremenom ako želite uspjeti u poslu, već morate biti u stanju i predvidjeti potrebe korisnika. Danas više ne govorimo samo o windows i office alatima, korisnicima su danas potrebna poslovna rješenja koja će omogućiti smanjenje troškova a istovremeno osigurati veću efikasnost i veću produktivnost. Digitalna transformacija je nužna i samo onaj ko to razumije i osigura digitalizaciju procesa unutar svog poslovanja moći će biti uspješan i opstati na tržištu. Treba imati na umu da mi danas više ne govorimo o lokalnom nego o globalnom tržištu na kojem jednostavno više nema granica za poslovanje: vi iz Sarajeva možete raditi za cijeli svijet.
Kompanije u realnom sektoru sve više uviđaju da, ukoliko žele posvetiti više pažnje korisnicima davati više kvalitetnijih servisa, to mogu samo ako imaju određenu infrastruktruru. To vrijedi za svaki sektor jednako: finansijski, proizvodni, uslužni… Dakle, ako kompanije žele da budu uspješne moraju ići u korak s vremenom. Ne mogu se boriti na tržištu sa olovkom i papirom nasuprot drugima koji koriste moderna rješenja. Današnje tržište je takvo da nije više dovoljno ponuditi proizvod nego morate već imati rješenje za potrebe korisnika. Ključno je prepoznati i anticipirati potrebe klijenata a to informatička rješenja omogućavaju.
Već unazad nekoliko godina saradnja sa Microsoftom ne odnosi se samo na licenciranje ili pružanje Office alata već i na uvođenje raznih novih alata koje nudimo. Ukoliko se fokusiramo samo na licenciranje i anti piracy aktivnosti nismo dovoljno ljudima pokazali zašto je to potrebno. Ovo je jedan drugačiji pristup koji pokazuje na koji način IT povećava produktivnost kompanije, smanjuje troškove i samim tim podiže vrijednost kompanije. Uposlenici danas mogu obavljati svoj posao sa bilo kojeg mjesta zahvaljujući IT alatima. Kompanije koje su to prepoznale ulaze u saradnju sa nama. Drago mi je da su među njima i neke od najvećih bh. kompanija kao što su Bingo, Violeta, AS Group… Sa druge strane dobro je vezati se za nekoga ko je uspješan tako da i nama odgovara saradnja sa ovakvim kompanijama.
Koliko su naše IT kompanije konkurentne sa kompanijama u regionu i svijetu?
Sa jedne strane, možemo posmatrati outsourcing kompanije kojih ima puno. To su kompanije koje razvijaju određeni dio softvera zainostrano tržište kao što je Amerika ili Zapadna Evropa. Među njima su svakako Authority Partners, Mistral, Devlogic, Atlant BH, firme koje upošljavaju 100i više radnika i koje svaki dan sve više rastu. Takvim kompanijama potreban je dodatni kadar. One bi mogle i brže rasti kada bi imale spremne ljude sa potrebnim znanjima i vještinama. U tom dijelu, kada govorimo o outsourcingu, lokalne kompanije su itekako konkurentne.
Imao sam priliku razgovarati saameričkim kompanijama koje su otvorile predstavništvo u BiH i oni su istakli nekoliko stvari koje su naša komparativna prednost u osnosu na kompanije iz Indije koja je trenutno outsourcinga u oblasti IT-a za cijeli svijet. Prije svega, vremenske zone Amerike i BiH se poklapaju jednim dijelom pa to ostavlja vremena za 3-4 sata tokom kojih možete razmijeniti informacije i koordinirati poslove. Drugo, engleski koji pričaju mladi u BiH je daleko bolji od engleskog u Aziji. I konačno, imamo izgrađene stavove, imamo svoje mišljenje i način rada. Ukoliko nešto ne znamo – pitamo, dok drugi ukoliko negdje zastanu, čekaju i nekad i po sedam dana ne urade ništa. Te tri stvari su američke i zapadnoevropske firme prepoznale iiz tih razloga sve više koriste kompanije iz BiH za outsourcing.
Sa druge strane, ako govorimo o kompanijama koje nude gotova rješenja koja pomažu isntitucijama u poslovanju, možemo reći da se za jedan dio rješenja možemo pohvaliti izuzetno dobrim iskustvima i mi već imamo lokalne kompanije koje rade na regionalnom nivou. No, postoje neke najnovije tehnologije i rješenja koja mi nismo imali priliku da implementiramo pa samim tim ekspertiza za takav vid rješenja još uvijek ne postoji u BiH. U tom slučaju mislimo da je rješenje spajanje i saradnja lokalnih i inostranih kompanija tokom koje će naše kompanije razviti svoju ekspertizu, steći iskustvo i proširiti znanje.
IT inžinjer danas je najpoželjnije zanimanje u svijetu. Da li je tako i u BiH?
Potreba za IT inžinjerima velika je svugdje. Procjene su da će do 2020. godine biti potrebno825.000 IT injženera na nivou Evrope. I u BiH je velika potreba za ovim zanimanjem. Svako ko ima Microsoft certifikat već ima i posao. BiH će, ukoliko želi odgovoriti rastućim potrebama za kvalifikovanim kadrom morati više uraditi na obrazovanju u oblasti IT-a.
Pominjali ste ranije da je zaštita prava intelektualne svojine ključna za razvoj IT-a. Kako danas stoje stvari u BiH kada je ovo u pitanju?
Kada je u pitanju piracy rate BiH bilježi pad. Stopa je prije 4 godine iznosila 68% a danas je 65 %. Sve što radimo zajedno sa lokalnim vlastima kao i kampanje koje smo proveli sa tržišnom inspekcijom oba entiteta i Brčko Distrikta prije nekoliko godina doprinijeli su podizanju svjesti o važnosti korištenja originalnog softvera.
Nastavićemo raditi na tome ali ćemo nastaviti i podizati svijest o tome kako IT pomaže u poslovanju i koliko je bitno koristiti legalne softvere. U tom pogledu imamo dobru saradnju sa svim nivoima vlasti. Imamo i edukacije o tome šta znači korištenje legalnih softvera za samog korisnika ali i za samu državu. Ako želite biti prepoznati kao tržište na kojem IT biznis može uspjeti, morate koristiti legalne softvere. To omogućava stranim firmama da otvore svoje predstavništva, da angažuju ljude na razvojima novih rješenja i da budu sogurni da će ta rješenja biti zaštićena. Na svaki dolar potrošen na legalan software lokalnoj zajednici se vraća 7 dolara kroz servise, razvoj lokalnih partnera i sl.
Konačno, da to ilustrujem i jednim primjerom iz automobilske industrije: slab, malen automobil može vas odvesti od tačke A do tačke B jednako kao i neki mnogo kvalitetniji model. No ogromna je razlika u dužini putovanja, udobnosti, efikasnosti pa i sigurnosti.
Razgovarala: Bojana Šutvić
