U ovoj godini industrijska proizvodnja zabilježila je rast od 4,3 posto i to najviše u prerađivačkoj industriji koja je izvozno orijentirana, podaci su to Direkcije za ekonomsko planiranje koji su danas prezentirani članovima Zajedničke komisije za ekonomski razvoj i reforme Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.
Parlamentarci su na današnjoj sjednici razmatrali materijale Direkcije koji se tiču razvoja BiH u 2015. godini, ekonomskih trendova za šest mjeseci 2016., kretanja makroekonomskih pokazatelja za devet mjeseci ove godine te perspektiva za BiH od 2017. do 2019. godine.
Veliku stopu rasta imala je metalska i drvna industrija, ali i prehrambena, dok je pravi pokazatelj da je to tako zabilježen porast zaposlenih za dva posto upravo u prerađivačkoj industriji.
No izvoz električne energije je pao u ovoj godini i to zbog remonta elektrana, a projekcije govore o tome da bi u narednoj godini trebala biti zabilježena još i veća stopa rasta kao i bruto nacionalnog proizvoda (BDP) od tri do četiri posto.
Kao pozitivna stvar istaknut je trend smanjenja nenaplativih kredita, a da bi u narednim godinama bilo još i više pozitivnih ekonomskih pokazatelja rečeno je da bi trebalo unaprijediti upravljanje budžetima, upravljanje javnim dugom, ali i uspostaviti jedinstveni ekonomski prostor u BiH te raditi na ulaganju u turizam.
Zabrinjavajući je pad direktnih stranih investicija koje su za 40 posto manje u 2016., a očekuje se da će naredne godine biti zabilježen i blagi porast inflacije od 0,5 posto.
U 2016. u svakom sektoru u kojem se desio rast, pogotovo u prvih pola godine, najzaslužniji je bazni efekt, odnosno poplave koje su se desile 2014., pa je u 2015. godine zbog toga zabilježen rast, ali je u 2016. taj rast puno niži. Kompletan rast u BiH u prva dva kvartala je usporeniji, u prvom kvartalu oko 1,9 posto, u drugom kvartalu je još usporeniji i iznosi 1,4 posto.
Budući da je potpisan aranžman s Međunarodnim monetarnim fondom (MMF) očekivati je da će osim sredstava koja su osigurana od MMF-a to predstavljati osnovu za povlačenje sredstava i od Svjetske banke. Također, aranžman s MMF-om doveo je do toga da se ograniči javna potrošnja u BiH u 2016. godini i ne očekuje se da bi trebalo da prelazi jedan posto rasta.
Za člana Komisije Jasmina Emrića (Stranka demokratske aktivnosti – A-SDA) važno je unaprijediti strukture u BiH da bi se omogućilo bh. poljoprivrednicima da mogu pristupiti IPARD sredstvima jer je iznio podatak da bi 30 miliona eura godišnje oni mogli povući iz tog programa.
Član Komisije Zaim Backović (Bosanskohercegovačka patriotska stranka – BPS) smatra da bi bilo dobro napraviti usporedne podatke o tome koliko je BiH ostvarivala industrijskog profita 1991. godine, a koliko je to sada.
Predsjedavajući Komisije Đorđo Krčmar (Srpska demokratska stranka – SDS) zabrinjavajućim je ocijenio podatak da je u BiH još 15 posto neosiguranog stanovništva, a stopa mortaliteta je iz godine u godinu sve veća.
Članica Komisije Zdenka Džambas (Hrvatska demokratska zajednica – HDZBiH) također ističe da je za nju poražavajući broj zaposlenih žena, ali i veliki broj nezaposlenih mladih ljudi te je upitala šta je to što oni kao državni poslanici i delegati mogu uraditi da se to popravi.
Iz Direkcije je rečeno da je u toku izrada dokumenta nazvanog program ekonomskih reformi, ali da bi se donijela neka mjera uvijek postoji problem nadležnosti, no jedna od njih trebala bi biti usklađivanje obrazovnog sistema s potrebama tržišta rada.
Kako je na kraju zaključio član Komisije Sead Kadić (Stranka demokratske akcije – SDA) potrebno je da svi parlamentarci razgovaraju unutar svojih stranaka da bi se osigurao veći nivo hrabrosti donosioca odluka i na taj način pokrenuo ekonomski razvoj zemlje.
