Hrvatska vlada je usvojila Strategiju za uvođenje eura u kojoj se, između ostalog, procjenjuje da bi plan mogao da se realizuje u periodu od pet do sedam godina
Takođe, procjena je da bi to moglo da utiče na jednokratno povećanje cijena između 0,2 i 0,4 posto.
“Članstvo u eurozoni je jedna od obaveza koje smo preuzeli Ugovorom o pristupanju EU, no tim ugovorom nije utvrđen specifičan datum kada Hrvatska treba da preuzme euro kao valutu, to je ostavljeno volji države članice”, rekla je potpredsjednica Vlade i ministarka privrede, preduzetništva i trgovine Martina Dalić, piše Poslovni dnevnik.
Navela je da postoje dvije vrste kriterijuma za uvođenje eura: prvi je kriterijum nominalne konvergencije, a drugi realne konvergencije.
Zagreb
Prvi uključuje visinu fiskalnog deficita, kretanje i visinu javnoga duga, kao i kretanje cijena i kamatnih stopa. Dalić je kazala da Hrvatska danas u najvećoj mjeri ispunjava sve kriterijiume nominalne konvergencije.
Kriterijum realne konvergencije odnosi se na dinamiku i brzinu približavanja nivoa dohotka u Hrvatskoj prosječnom nivou dohotka u EU, a Hrvatska je u tom pogledu, kako je rekla, otprilike na nivou na kom su se nalazile i druge države članice kada su pokretale ovaj proces.
Sastavni dio procesa je i pristupanje evropskom kursnom mehanizmu, u kojem država kandidat za ulazak u eirozonu mora da funkcioniše najmanje dvije godine.
To znači da će se utvrditi središnji paritet za koji će se vezati kurs kune, i tokom trajanja kursnog mehanizma kuna će u odnosu na euro moći da fluktuira unutar određenog intervala.
“Hrvatska je visoko euroizirana zemlja i kao takva pogodan kandidat za učestvovanje u eurozoni. Kao koristi od uvođenja eura procjenjuju se uklanjanje valutnog rizika u ekonomiji”, rekla je Dalić. Dodala je da se troškovi smatraju jednokratnim, a najveći “trošak” je gubitak monetarne politike i samostalnosti monetarne politike.
Navela je da je oko 80 posto štednih depozita stanovništva denominovano u euru.
Što se tiče kretanja cijena u trenutku zamjene kune eurom, u Strategiji je procijenjeno da je moguće jednokratno povećanje prosečnog nivoa cijena između 0,2 i 0,4 posto.
Troškovi koji će nastati u samom trenutku pristupanja eurozoni biće jednim dijelom vezani za prenos dijela rezervi Hrvatske barodne banke u kapital Evropske centralne banke u iznosu od 62,5 miliona eura.
Hrvatska će morati da učestvuje i u Evropskom stabilizacionom mehanizmu, što je trošak od 425 miliona eura u prvih pet godina, prenosi Poslovni dnevnik.
