Gost današnjeg izdanja emisije Rezime na FTV-u bio je Amir Hasičević, ministar trgovine Federacije Bosne i Hercegovine.
Pozvao je sve zainteresovane da se uključe u javnu raspravu o Zakonu o unutrašnjoj trgovini kako bi dobili što više mišljenja.
„Ono što smo u dosadašnje dvije javne rasprave najviše pominjali je neradna nedjelja. Međutim, u različitim gradovima su i različiti interesi. U Zenici smo danas vodili vrlo konstruktivnu raspravu s predstavnicima inspekcijskih nadležnih službi, poseban akcent smo dali na mogućnost provedbe samih zakona. Zakon je jako obiman i on je krovni zakon, ali nekako – neradna nedjelja, zaokruživanje cijena, e-trgovina, zaštita potrošača, deklaracije, garantni rokovi – to su teme koje interesuju stručnu javnost i građane“, pojasnio je ministar.
Opozicija je u Parlamentu spočitavala da će neradna nedjelja biti neradna samo za dio građana, dok će većina i dalje raditi – Hasičević kaže da se tu radi o zamjeni teza.
„Mi smo u sklopu naše nadležnosti, definisanje radnog vremena prodajnih objekata, došli do toga da će radno vrijeme prodajnih objekata biti u šest dana, ukupno 90 sati, tako da nedjelja ne može biti radna u trgovačkim objektima, i to implicira samo po sebi da će pojedini radnici biti oslobođeni rada nedjeljom. Podcrtavam, ne može se zabranu rada nedjeljom trgovačkih objekata dovoditi u istu ravan, niti je to moj resor, a to je Zakon o radu kako definiše. Nama ostaje borba, svjestan sam da je ovo jedan korak ka ostvarivanju radničkih prava“, kazao je on.
Dalje navodi da Član 17 govori da je kompletno za trgovačke objekte nedjelja neradna, ali, kaže Hasičević, napravljeni su izuzeci kao što su benzinske pumpe, cvjećare, prodajni objekti na aerodromima, željezničkim i autobuskim stanicama.
„U Mostaru smo dobili još neke prijedloge – stari zanati, obrti, suvenirnice. Cilj ovakve odredbe nije da blokira život u Federaciji nego je cilj da postignemo balans između zahtjeva sindikata i poslodavaca. To se nekako poklopilo“.
Naglašava da uvođenje neradne nedjelje neće dovesti do pada prometa.
„Što se tiče neradnih nedjelja u objektima koji nisu radili, taj promet se raspodijelio prema svim pokazateljima na subotu i ponedjeljak“, rekao je Hasičević.
Upitan može li doći do otpuštanja radnika, ističe da trgovci imaju kontra problem.
„Čak i veliki i mali trgovci ne mogu da nađu radnike, s obzirom na to da je to zanimanje postalo nepoželjno upravo i zbog radne nedjelje. Pokazalo se u Hrvatskoj, ne dešavaju se tako drastične promjene. Nemoguće je sve želje ispuniti, ali kroz javnu raspravu se trudimo da približimo stavove. Prebrzo se razvija trgovina danas, mi smo već četiri ili pet zakona pokrenuli, već imamo neke nacrte koji trebaju da krenu u proceduru. Prebrzo i predinamično je tržište, i pokušavamo odgovoriti na sve moguće načine“, istakao je Hasičević.
Na pitanje kada bi se prijedlog zakona mogao naći u parlamentarnoj proceduri, odgovara:
„Ako bude sve kako imam obećanja, tako to u politici ide, neka naša želja je da bude septembar. Razgovarao sam s predsjedavajućim Parlamenta i ukazao mu na hitnost i dobio neka obećanja da će zakon što prije zaživjeti“, naveo je.
Kada je riječ o online trgovini, kaže da je to kompleksan dio.
„Mi smo s otvaranjem pretpristupnih pregovora dobili direktive koje nas obavezuju da riješimo i pitanje e -trgovine. To nije samo par platformi i web stranica. Puno je složeniji problem. U zakonu o unutrašnjoj trgovini pokušali smo da postavimo krovni uslov. Da oni koji se bave elektronskom trgovinom moraju biti registrirani i moraju istaći na svojim prodajnim mjestima da li su to platforme, web shopovi… Kako bi mogli ući u zaštitu u skladu s zakonom o potrošačkim pravima“, objasnio je Hasičević.
Odgovorio je i na pitanje kad građani mogu očekivati minimalnu platu od 1.000 KM.
„Svi u Vladi smo posvećeni tome, pokušamo naći najbolja rješenja. Imamo stalno i druge probleme koji nam uzimaju fokus. To su neke stvari koje su daleko od ekonomije. Svaki dan čujemo nekako zapaljivu retoriku, i to dovoljno utječe. Ako nastavimo ovako, ono što će nam biti svima zajedničko – bit ćemo jednako siromašni. Moramo se više posvetiti ekonomskim temama. Povodi za rat uvijek su sakriveni – to je ekonomija“, kategoričan je Hasičević.
