Granov: Nisam u bliskoj vezi s političarima, naši projekti ne zavise od toga ko je na vlasti

Poznato je da je Granov povezan sa firmama koje stoje iza gradnje nekih od najatraktivnijih turističkih i ugostiteljskih destinacija u Bosni i Hercegovini. Granov je sa firmom The Place koja je u vlasništvu domaćih i stranih investitora učestvovao i u nedavnoj kupovini hotela Igman.

Granovom je za Faktor govorio o kupovini hotela Igman, istrazi koju je u vezi s tim formiralo Tužilaštvo Kantona Sarajevo, spekulacijama da je blisko povezan sa vladajućom strukturom u Kantonu Sarajevo, posebice sa Narodom i pravdom, ali i o drugim aktuelnim temama.

Provjera postupka prodaje hotela Igman

Tužilaštvo KS formiralo je predmet o prodaji hotela Igman nakon što je zastupnica u Skupštini KS Jasmina Bišćević-Tokić zatražila da se provjeri postupak prodaje hotela Igman, odnosno da li su procedure provedene u skladu sa propisima.

Granov tvrdi da osim napisa u medijima, nema nikavke dodatne informacije iz Tužilaštva po pitanju ove istrage.

– U medijima smo pročitali da je predmet formiran na osnovu inicijative kantonalne zastupnice Bišćević-Tokić. Legitimi su zahtjevi uvažene zastupnice i logično nam je da Tužilaštvo postupa u skladu sa službenim dužnostima. Mi uopće nismo upoznati sa detaljima istrage jer mi nismo svrha istrage. Zašto? Mi kao savjestan kupac nemamo zabrinutost jer smo se u roku prijavili na poziv za prodaju. Izašao je tender i mi smo se prijavili. Dakle, nismo ga mi inicirali. Mi smo priložili svu neophodnu dokumentaciju koja je tražena u tenderskim uvjetima. Nakon 13 neuspjelih javnih poziva, mi dajemo najveću ponudu, odnosno cijenu, a iako smo se prijavili kao jedini ponuđač, mi nismo zahtijevali korekciju ponude. Cijena je zasnovana na procjeni sudskih vještaka – kazao je Granov, te dodao:

– Nismo htjeli da nas stavljaju u bilo kakve političke konotacije, da nas je neko “pripazio”, te da nam je neko učinio neke usluge. Mi ne radimo na tom principu. Iako je riječ o investitorima koje već dugi niz godina ulažu u Bosnu i Hercegovinu, ovakav pristup prema javnim investicijama sigurno može utjecati na daljni plan razvoja naše zemlje. Ovdje napadamo ljude koji su vrlo jasno i vrlo legitimno došli i učestvovali u javnom pozivu – govori on.

Ističe da se ne boje istrage, te da je nepotrebno i štetno “da nas kao privrednike i investitore stavljaju u bilo kakve političke relacije i kontekste”.

– Naš cilj je isključivo razvijanje projekata i privlačenje stranih investicija. Naša odluka o učešću u ovom javnom pozivu bila je vođena vizijom razvoja olimpijske planine Igman. U prethodne tri godine smo razvili projekat hotela Monti na Igmanu, a danas, godinu nakon otvorenja tog hotela svjedočimo da naši gosti i pored neposredne blizine Bjelašnice idu na neka druga skijališta poput Jahorine zbog neuporedivo većih ulaganja i mnogo sadržajnije ponude – ističe Granov.

Granov je govorio i o gradnji na Crnom vrhu. Općinsko vijeće Centar u prethodnom sazivu jednoglasno je donijelo Odluku o usvajanju izmjena i dopuna Regulacionog plana Gradski park “Crni vrh”, gdje se umjesto tri sprata, kako je to bilo predviđeno starijim regulacionim planom, sada može graditi devet spratova. Struka je izrazila zabrinutost zbog izmjene regulacionog plana, a povodom toga oglasili su se iz Asocijacije arhitekata BiH.

– Volio bih da definišemo šta je struka. Za nas su struka nadležni organi koji su zakonski ovlašteni da donose stručne odluke poput Zavoda za planiranje izgradnje KS, Ministarstvo komunalne privrede i prostornog uređenja KS, Ministarstvo prostornog uređenja FBiH, Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika BiH, Zavoda za izgradnju kojima je zakon dao nadležnosti i kompetencije za odlučivanje o regulacionim planovima.

Nakon kupovine lokacije na Crnom Vrhu pokrenuta je inicijativa za izmjenu regulacionog plana koji je podržao tadašnji načelnik i Općinsko vijeće, usaglašena u Zavodu za planiranje izgradnje KS, dobila pozitivne kritike na javnoj raspravi i u konačnici usvojena na sjednici Općinskog vijeća od 25.4.2019. godine jednoglasnom odlukom svih vijećnika. Od momenta ulaska u vlasništvo predmetne nekretnine samo je tada mijenjan regulacioni plan i u skladu sa istim dobijena građevinska dozvola. Mi se ne možemo osvrtati na mišljenja pojedinih lica koja sebe nazivaju strukom i koji zbog neostvarenih vlastitih interesa u ovom projektu nastoje da iskrive sliku i ospore odluke i kompetencije zakonom propisanih institucija – ističe Granov.

Granov se u medijima često dovodi u vezu s političarima koji obnašaju vlast u Kantonu Sarajevo, konkretnije sa Elmedinom Konakovićem i Narodom i pravdom, a neki smatraju da su upravo ta prijateljstva s liderom NiP-a bila ključna kada su u pitanju projekti koje Granov realizira na području KS. Granov kategorično negira da njegova poznanstva imaju utjecaj na projekte koje realizira, te da kao privrednici uvijek razgovaraju sa institucijama i predstavnicima institucija koji su zakonom određeni za donošenje odluka.

– Gospodina Konakovića poznajem lično kao i gospodina Radončića i gospodina Bakira Izetbegovića koji je prijatelj mog oca. U toj konstalaciji vladajuće strukture se mijenjaju tako da pojedine procedure znamo započeti sa predstavnicima jedne stranke, nastaviti sa drugom, a završiti sa predstavnicima neke potpuno treće stranke usljed čestih promjena vladajućih stranaka u Kantonu Sarajevo. Takav primjer je i projekat kojeg spominjete Crni Vrh gdje su se sve odluke u vezi s regulacionim planovima Crnog Vrha donijele za vrijeme kada su predstavnici SDA obnašali tadašnje funkcije načelnika, direktora i ministara, a građevinsku dozvolu izdala općinska administracija na čelu sa načelnikom iz Naše stranke. Ni u jedan projekat nismo ušli na osnovu činjenica koja politička opcija je na vlasti već isključivo na osnovu ekonomskih analiza i projekcija – ističe.

Primjer toga je, kaže Granov, realizovani projekat Sunnyland na Trebeviću.

– Tadašnji nivoi vlasti nadležni za izdavanje neophodnih dozvola bili su jednim dijelom SDS, a drugim dijelom predstavnici SNSD-a. Tadašnji predstavnici navedenih stranaka nisu gledali na činjenicu da investitori dolaze iz Federacije BiH i arapskih zemalja već su podržali razvoj projekta na kojem je direktno zaposleno između 50 i 80 ljudi iz oba entiteta, zavisno od sezone. Hotel Monti je dobio sve neophodne dozvole od cijenjenog načelnika Hamde Ejubovića, kojem se i ovim putem zahvaljujemo i pozdravljamo njegovu viziju za razvoj i očuvanje naše olimpijske ljepotice Igman – kazao je.

Navodi da mu je žao što se “ovako potentni investitori koji svoj imidž isključivo grade na poslovnom nivou i reputaciji poštivajući sve etičke kodekse i koji nemaju nikakve političke ambicije pokušavaju uvući u političke konotacije”.

– Bitno je napomenuti da nam NiP do sada nije izdao niti jednu dozvolu, te ne znamo na koji način nam oni olakšavaju. U pitanju su čiste spekulacije – kaže Granov.

Pomogao da se BiH olakša pristup sajmu u Dubaiju

Granov je kao direktor ili prokurist upisan u nekoliko firmi sa sjedištem u Sarajevu, a objašnjava da je uobičajena pojava u poslovnom svijetu otvaranje novih firmi zajedno s novim projektima. Neke od tih firmi imaju minimalnu dobit ili tek jednog zaposlenog.

– Ko imalo poznaje kodekse modernog poslovanja, zna da se za svaki projekat osniva zaseban SPV (Special Purpose Vehicle) koji se razvija zajedno sa projektom i u konačnici, nakon što projekat zaživi, počinje ostvarivati prihode i upošljavati radnike. Puno bitnija stvar od broja zaposlenih u fazi razvoja je iznos aktive i vlastitih ulaganja u takvu kompaniju. Takav primjer su svi naši projekti koji su u fazi razvoja imali minimalan broj zaposlenih dok sada te firme upošljavaju desetke zadovoljnih uposlenika. Mi imamo upravnu zgradu u kojoj su registrovane firme čiji projekti su u razvoju – navodi ovaj biznismen.

Dotakli smo se i uloge Emira Granova na EXPO-u u Dubaiu.

– Manje je poznato da sam ja predstavnik ICD-a (Investment Corporation of Dubai). To je jedan od najvećih investicijskih fondova na svijetu. Vlasnik tog fonda je vlada Dubaia. Ja sam samo pomogao ispred strane Dubaija da se Bosni i Hercegovini olakša pristup na tom sajmu. Ja nisam direktno involviran ispred BiH. Ja sam samo pomogao da BiH participira na EXPO-u bez ikakvog interesa jer ja nisam nastupio ni sa jednom našom firmom, Vlada Kantona Sarajevo mi nije platila niti jednu kartu ili hotelski smještaj. Ponosni smo na činjenicu da smo, u izuzetno teškim vremenima kada je pandemija COVID-19 počela, pomogli u organizaciji dostavljanja pomoći za Bosnu i Hercegovinu od Vlade Dubaia. Tada je na Sarajevski aerodrom sletio jedan od najvećih aviona, Boing 747 pun medicinske opreme za pomoć u borbi protiv pandemije. I tada, kao i sada u pomoći da Bosna i Hercegovina participira na EXPO-u, naš jedini uvjet bio je da se navedene aktivnosti ne politiziraju – zaključuje Granov.