Građanima FBiH plasirano 5,7 milijardi KM kredita: Krediti stanovništvu pune kasu bankama

0

U zemljama EU-a najviše novca je plasirano privatnim firmama. U BiH to, međutim, nije slučaj i odražava slabost ekonomije, smatraju stručnjaci.

U prva tri mjeseca ove godine 17 banaka u FBiH je ostvarilo profit od 73 miliona maraka. Visoke zarade bankara su većinom bazirane na plasmanima kredita, a podaci Agencije za bankarstvo FBiH ukazuju na to da je građanima plasirano čak 49,1 posto svih kredita, odnosno 5,7 milijardi KM. Privatnim firmama je plasirano 46,2 posto svih kredita vrijednih 5,4 milijarde KM. Ostatak se odnosi na ulaganja u vrijednosne papire FBiH u iznosu od 1,1 milijardu KM.

Ali za razliku od evropskih zemalja u kojima na kredite privatnim firmama otpada najveći dio plasiranog novca, u BiH banke najznačajniju zaradu ostvaruju na građanima. Ovaj trend je posljedica nedovoljno razvijene ekonomije, ali i ukazuje na niz problema sa kojima se privrednici susreću.

Nejaka privreda

Ekonomski analitičar Zoran Pavlović za Faktor ističe da situacija sa plasmanima kredita pokazuje nejak status privrede i firmi.

– Posljedica je to zanemarenosti ekonomije od strane vlasti u BiH, a činjenica da su većinski korisnici kredita fizička lica koja rješavaju egzistencijalna pitanja upozorava na to da se novac ne troši na razvojne projekte – kazao je on.

S druge strane, pojedini bankari ističu da su uvijek spremni finansirati dobre poslovne projekte, ali da jednostavno nema dobrih prijedloga. Pavlović ovu pojavu objašnjava time da u našoj zemlji nedostaje stručnjaka koji mogu firmama pomoći da pripreme kvalitetan biznis plan koji bi i banka odobrila.

– S druge strane, ako nema potražnje, onda nema ni ponude tih stručnjaka. Firme u našoj zemlji u pomoć zovu kad se nađu u problemima, a kad im dobro ide i kad ima novca, ne traže pomoć sa strane za razvijanje novih biznis planova – objašnjava on.

Ističe da su kvalitetni konsultanti vrijedan resurs koji su prepoznale pojedine zemlje regije poput Hrvatske. Tamošnje vlasti zainteresiranim firmama daju bonove. Država onda konsultantima plaća polovinu iznosa, a drugu polovinu plaća firma kojoj su potrebne usluge tog stručnjaka.

Krivica banki

Banke snose dio krivice zbog nedovoljno dinamičnog ekonomskog rasta, smatra profesor ekonomije na Sarajevskom univerzitetu SSST Matej Živković.

– Smatram da osim vlasti i privrednika, značajnu ulogu u nedovoljno dinamičnom ekonomskom rastu imaju i banke koje u uvjetima krize i vrlo malih povrata na uloženo bilježe izvanredne poslovne rezultate. One jesu dijelom ograničene pravilima bankarskih regulatora a na tragu sprečavanja novih finansijskih kriza, ali su u odnosu na druge sektore značajno viši prihodi – zaključuje Živković.

Krediti plasirani firmama ( % BDP-a)

BiH 54,8

Srbija 43,8

Hrvatska 69,5

Slovenija 55

Njemačka 79,6

Francuska 94,9

(Faktor)