Cijene goriva u Federaciji BiH od juče su veće za pet do 10 feninga po litru, a isti scenarij se očekuje i u Republici Srpskoj ukoliko nastavi da raste cijena nafte na svjetskom tržištu.
Ovo je od februara treće poskupljenje goriva u BiH. Prvo su, nakon što je 1. februara na snagu stupio Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o akcizama BiH, pumpadžije u cijeloj BiH cijenu goriva podigle za 18 feninga po litru, a drugi val poskupljena bio je polovinom prošlog mjeseca samo u RS, kada su cijene skočile u prosjeku sedam feninga, a sada isti scenario imaju i građani FBiH, pišu Nezavisne novine.
“Energopetrol”, jedan od najvećih distributera u FBiH i firma koja ima najviše pumpi u tom entitetu, već je povećao cijenu goriva, a najavljuju da će naredne sedmice ponovo doći do povećanja.
Jasmina Polimac iz “Energopetrola” kaže da su cijene od ponedjeljka više za pet feninga, mada je na pumpama razlika i do 10 feninga.
“Cijene su veće zbog rasta cijena nafte na svjetskom tržištu, a od iduće sedmice u planu je novo poskupljenje”, ističe Polimac.
Na pumpama “Hife” juče nisu povećali cijene goriva, ali su nam iz ove kompanije rekli da će cijene sigurno “ići gore”.
“Nemaju najava poskupljenja goriva”
Iz Udruženja prometnika naftnih derivata u FBiH ističu da nemaju najava poskupljenja goriva, ali da je činjenica da je cijena nafte porasla na svjetskom tržištu i da sve ovisi o distributerima i cijeni po kojoj oni nabavljaju naftu.
Zoran Berak, sekretar Grupacije za promet naftom i naftnim derivatima u Privrednoj komori RS, ističe da gorivo u Republici Srpskoj za sada nije poskupjelo.
“S obzirom na to da su distributeri u RS nedavno korigovali cijenu goriva u skladu s povećanjem cijena sirove nafte na svjetskom tržištu, cijene goriva u RS neće biti dodatno povećane. Međutim, ukoliko cijene sirove nafte na svjetskom tržištu nastave da rastu, rafinerije će povisiti cijene svojih proizvoda, pa će i distributeri biti prinuđeni da povećaju cijene goriva. Bitno je napomenuti da je cijena goriva u RS i dalje mnogo niža nego u FBiH, čime je još jednom postalo jasno da distributeri nafte i naftnih derivata u RS posluju s najmanjom maržom u regionu”, kazao je on.
Mirsad Isaković, univerzitetski profesor i finansijski stručnjak, ističe da je formiranje cijena na tržištu slobodno, te da država na cijenu nafte može uticati jedino ako ima rezerve.
“S obzirom na to da BiH nema rezerve ni za jedan dan, a recimo SAD imaju rezerve za 15 godina, onda je normalno i očekivati da cijene goriva rastu s obzirom na povećanje cijena na svjetskom tržištu”, kazao je Isaković. Dodao je da odgovor treba tražiti u Vijeću ministara BiH i da će to kao parlamentarac svakako učiniti na narednoj sjednici Predstavničkog doma BiH, zakazanoj za 17. maja. Ističe da bi rast cijena goriva mogao prouzrokovati i rast cijena ostalih životnih namirnica.
Cijene nafte od početka godine svaki mjesec se povećavaju
Na svjetskim tržištima cijene nafte od početka godine svaki mjesec se povećavaju. Krajem aprila cijene na svjetskom tržištu skočile su za osam posto i dostigle najvišu razinu od kraja 2014. godine.
U očekivanju američke odluke o obnavljanju sankcija Iranu i usljed produžetka ekonomske krize u Venecueli, cijena nafte ponovo raste i u ponedjeljak je bila 76 dolara za barel. Na londonskom tržištu cijena barela povećana je za 80 centi i iznosila je 75,67 dolara. Na američkom tržištu barelom je trgovano po 84 centa višoj cijeni, koja iznosi 70,56 dolara. Cijene je podstakla kriza u Venecueli, velikom izvozniku nafte, koja je zasjenila povećanje američke proizvodnje za više od četvrtine tokom protekle dvije godine – na 10,62 miliona barela dnevno, tumače ekonomski analitičari. Američka naftna kompanija “Konokofilips” odlučila je da preuzme ključnu imovinu venecuelanske naftne firme PDVSA na Karibima kako bi u arbitražnom postupku isposlovala naknadu od dvije milijarde dolara. Taj potez mogao bi dodatno da pritisne ionako smanjenu proizvodnju i izvoz moćne venecuelanske kompanije, navode ekonomski portali.
Inače, potporu cijenama pružila je i ocjena Organizacije zemalja izvoznica nafte (OPEC) da se višak globalnih zaliha nafte gotovo istopio. U mjesečnom izvještaju OPEC je naveo i da je proizvodnja njegovih članica u martu pala na 31,96 miliona barela dnevno, što znači da je smanjena za 201.000 barela dnevno u odnosu na februar. Nažalost, naftni distributeri predviđaju da će cijena barela i dalje rasti.
Izvor: Nezavisne novine
