Zašto je šteta u avioindustriji ovako velika, koje zemlje pripremaju pomoć svojim kompanijama, zašto će Wizz Air i Croatia Airlines iz krize izaći jači a zašto je Fly Bosnia po svemu sudeći neće preživjeti…
Procijenjena šteta od pandemije koronavirusa u aviondustriji na globalnom nivou popela se na 314 milijardi dolara, što je povećanje od 25 posto u odnosu na ranije prognoze. Nova procjena rezultat je ozbiljnosti ekonomske krize i činjenice da će se međunarodne rute otvarati sporije nego što se to u početku vjerovalo.
Aviokompanije su najbrže i najviše stradale i još će neko vrijeme biti na udaru jer će kriza sa zračnim prometom trajati do 2022. a po nekima i do 2023. godine. Tek ćemo tada doći na nivo prije pandemije, smatra Alen Šćuric, stručnjak za aviosaobraćaj iz Zagreba.
– Dok su ostale djelatnosti uspjele koliko toliko smanjiti troškove otpuštanjem ljudi, uvođenjem hladnih procesa, stavljanjem ljudi na mimimalne plate koje u nekim slučajevima pokriva i država, u avioindustriji to nije moguće. Prije svega, primanja osoblja u aviokompanijama su izuzetno visoka i nezamislivo je nekome smanjiti platu sa 7 ili 8 hiljada eura na nekoliko stotina eura – kaže Šćuric za BiznisInfo.
Ogromni troškovi
S druge strane, hladni pogoni u ovoj industriji su užasno skupi, troškovi lizinga aviona penju se na desetke miliona eura po jednom avionu a održavanje aviona još je skuplje ako avion ne leti nego stoji na aerodromu, pojašnjava Šćuric. Tu su i troškovi osiguranja, troškovi stacioniranja flote i niz drugih troškova.
– Sve to enormno puno košta a kompanije su prizemljile ili sve ili većinu aviona. U ovom trenutku obavlja se tek 5 posto od uobičajenog broja letova. Međutim i oni koji lete to čine sa gotovo praznim avionima u kojima su nekada svega po 2 ili 3 putnika. Svaki taj let donosi enormne gutbike ikompanijama bi čak bilo bolje da budu prizemljeni – kaže Šćuric.
Države su već najavile ispate ogromnih sredstava a kod najvećih aviokompanija koje imaju 1.000 ili nekoliko stotina aviona riječ je o enormnim iznosima. Milijarde eura biće investirane u kompanije i to ne za njihov razvoj nego za puko preživljavanje.
– Neke države već sada su najavile konkretne mjere. To su abnormalno visoke cifre. Američki kongres je upravo završio prvu fazu oduke da se interventno pomogne aviokompanijama sa 25 milijardi dolara, kargo kompanijama sa 4 milijarde dolara i uslužnim djelatnostima sa 3 milijarde dolara. Dakle samo u Americi već je obećana pomoć od preko 30 milijardi dolara. Singapur je za Singapur Airlines najavio 15 milijardi dolara što je ovu kompaniju učinilo prvom kompanijom u svijetu koja će dobiti pomoć i to abnomalno veliku pomoć. To znači da će ova kompanija ne samo preživjeti nego i da će biti u enormnoj prednosti nad ostalim i osjetno će naštetiti svojim glavnim konkurentima – smatra Šćuric.
Sticanje prednosti
Kompanija koja dobije podršku biće u daleko boljoj poziciji jer će moći zadržati svoje radnike kojih inače nedostaje na tržištu. Jasno je da će se u budućnosti piloti, kabinsko osoblje i aviomehaničari radije odlučivati da rade za one kompanije koje i u vrijeme krize isplaćuju pola ili cijelu platu a ne za one koje su radnicima podijelile otkaze.
No treba istaći da nisu sve kompanije u ovom trenutku u istoj situaciji, a za one koji je budu mogli iskoristiti ova kriza biće prilika iz koje će izaći znatno jači.
– Imate kompanije koje imaju dovoljno sredstava da prežive. To su obično aviokompanije iza kojih stoji jak kapital koji to može podnijeti. Ryan Air je objavio da bez ijednog jedinog leta može preživjeti godinu dana, a Wizz Air čak godinu i po. Imaju tri puta više naručenih aviona nego što ih imaju u floti i trenutno su jedina kompanija koja ne traži od Airbusa prolongiranje isporuke aviona ili smanjenje narudžbe. A naručili su 600 aviona u sljedećih 3 do 5 godina! Oni neće rezati ni linije, ni frekvencije, i za razliku od drugih kompanija koje su najavile da će za 30 do 50 smanjiti frekvencije, flotu i linije, oni to neće učiniti i to će ih automatski lansirati na drugo mjesto među low costerima u Evropi jer će im omogućiti da uzmu dio tržišta ne samo od malih nego i od velikih. Za razliku od njih, Easy Jet je već sada prolongirao isporuku aviona i zatražio smanjenje narudžbe jer u budućnosti planira smanjiti flotu. Tako da je jasno ko će bolje poslovati u budućnosti – prognozira Šćuric.
Kriza kao druga šansa
Kompanije u regiji, sa izuzetkom Fly Bosnie, preživjeće uz pomoć svojih vlada, smatra naš sagorovnik. Mogućnost da podrži svoju aviokompaniju imaće i Hrvatska iako to pravila Evropske unije do sada nisu dozvoljavala. Već su to učinile i Italija sa Al Italiom i Njemačka sa Condorom, jer bi u suprotnom sve kompanije propale.
– Budite sigurni da će sve tri nacionalne aviokompanije u regiji (Croatia Airlines, Air Serbia i Montenegro Airlines) dobiti ozbiljno finansiranje od svojih vlada. Vlade su to već najavile a ova pomoć biće i veća od gubitaka koje su kompanije imale. Na taj način će se ovim kompanijama omogućiti da se bolje pozicioniraju na tržištu – smatra Šćuric.
Upravo zbog toga kriza sa koronavirusom može biti druga šansa za ove kompanije.
– Sve ove kompanije imaju ogromnu konkurenciju. Evo na primjer Croatia Airlines u top sezoni ima svega 15 posto tržišnog udjela. Nakon ove krize, budite sigurni da se druge strane kompanije, naročito low costeri, neće vratiti na tržište Hrvatske sve dok to ne bude komercijalno isplativo odnosno dok popunjenost letova ne bude 90 posto. Do tada, oni neće letiti. Sada je vrijeme da kompanije iz regije koje su tokom 30 godina prepustile svoje tržište stranim kompanijama, uz podršku svojih vlada, povrate to tržište. Ako to uspiju, oni će čak i profitirati na ovoj krizi, tvrdi Šćuric dodajući kako će to ovisiti uveliko o kvalitetu menadžmenta i brzini reakcije po kojoj je naročito iznad standarda Air Serbia.
No, za razliku od kompanija u Hrvatskoj, Srbiji i Crnoj Gori, bh. aviokompanija neće dobiti podršku vlasti.
Fly Bosnia bez podrške
– Kompanija nije dobila podršku ni kada je to bilo normalno i za očekivati. Budući da je riječ o startapu koji je rebao podršku kako bi se razvio i kako bi ljudi u njega stekli povjerenje, očekivao sam da će Fly Bosnia u startu dobiti podršku vlasti i to je bilo logično iz dva razloga. Prvo, postoje sredstva za razvoj zračnog prometa koja Bosni i Hercegovini plaćaju sve kompanije koje lete u BiH i iz kojih se tako nešto moglo finansirati. To je novac koji BiH plaćaju Lufthansa, Austrian Airlines i drugi. No ta se sredstva trenutno daju stranim kompanijama, uglavnom low costerima, u prvom redu Wizz Airu i Eurowingsu a nešto čak i Croatia Airlinesu za liniju Mostar – Zagreb. Fly Bosnia nije dobila ništa od tih sredstava, što je van pameti. Osim toga, i sama Bosna i Hercegovina najavila je nakon bankrota BH Airlinesa da želi imati novog nacionalnog avioprevoznika i da će tu investirati određenu svotu novca. I onda dolazi privatni kapital koji sam pokrene takvu kompaniju čiji poslovni model nije bio loš i on ne dobije apsolutno nikakvu podršku države – kaže Šćuric.
Ako se nisu desile ni stvari koje su uobičajene i normalne u drugim zemljama, kako da ova kompanija očekuje podršku vlasti u ovim trenucima, pita se Šćuric, pogotovo ako imamo u vidu da država ima ograničena sredstva koja mora upotrijebiti kako bi sačuvala radna mjesta u drugim, važnijim sektorima.
– Nema modaliteta da se to desi. Država sada ima jako puno stvari na koje mora trošiti novac i neće ga sigurno trošiti na kompaniju koja je već i prije ove krize bila u velikim problemima. Moramo biti realni pa reći da se nisu uspjeli razviti i sa brojem letova koje su imali nisu imali šansu da prežive ovu godinu i bez koronavirusa. Sjetite se da su prošle godine u medijima vodili prepisku sa svojim baznim aerodromom i uposlenicima a to je posljednje što jednoj aviokompaniji treba. Ko će kupiti kartu od vas ako istovremeno čita da će vam aerodrom otkazati saradnju? Sada ne lete gotovo nikako, imali su samo mali broj evakuacijskih letova no toliko druge kompanije imaju dnevno. I tu ne vidim nikakve mogućnosti za preživljavanje bez obzira na kapital koji bi mogao doći iz Saudijske Arabije – konstatuje Šćuric.
B. Šutvić
