Gdje bi građani RS mogli potrošiti svoje vaučere

0

U Republici Srpskoj 15. juna počet će korištenje vaučera čiji je cilj pomoć turističkom sektoru da prevaziđe krizu izazvanu epidemijom virusa korona te da subvencijama bude omogućeno građanima da po povoljnim uslovima dio odmora provedu na domaćim destinacijama.

Kako je najavljeno, svaki punoljetan stanovnik Republike Srpske dobiće po 100 KM koje će moći da potroši na boravak u turističkim destinacijama u ovom entitetu.

U Turističkoj organizaciji Republike Srpske provjerili smo gdje bi građani mogli utrošiti svoje vaučere.

– Turistička privreda pretrpjela je najteže posljedice usljed pandemije virusa korona koja je zahvatila cijeli svijet. Raduje nas to što je naš kompletan region uspio da spriječi scenario koji se desio u Italiji, Španiji, Francuskoj i što se kreće sa ublažavanjem restriktivnih mijera ne samo kod nas, nego i u regionu i Evropi, pa se iskreno nadamo da će u ljetnim mjesecima koji su pred nama doći do otvaranja granica, normalizacije i mogućnosti kretanja stanovništva, otvaranja smještajnih i ugostiteljskih objekata i postojanja uslova da svi pružaoci usluga u turizmu slobodno i bez ograničenja mogu da posluju i pružaju svoje usluge – kažu za BiznisInfo u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

Navode kako medicinska struka kaže da boravak u prirodi na otvorenom ne može da škodi zdravlju te ističu da Republika Srpska tu ima mnogo da ponudi.

– Naša velika prednost su ogromna prirodna bogatstva, nacionalni parkovi, planine rijeke, izletišta i ostale destinacije toga tipa, na kojima i domaći i strani turisti mogu da provode svoje slobodno vrijeme i odmore, sa apsolutnim poštovanjem socijalne distance, ukoliko to mjere koje budu na snazi u mjesecima pred nama budu zahtjevale – kažu u TORS-u.

Preporuka ove organizacije za ovogodišnja putovanja obuhvata nacionalne parkove, planine i kampove.

Nacionalni Park Sutjeska

Ovaj park koji nudi planinarske šetnje, mogućnosti kampovanja, posjetu prašumi Perućici u NP Sutjeska, posjete vidikovcima sa kojih se pruža senzacionalan pogled na planinske masive Maglića, Volujaka, Zelengore.

Nacionalni park Sutjeska

– Raduju nas i investicioni projekti u ovom nacionalnom parku koji su u toku, a koji se odnose na sanaciju i proširenje postojećih smještajnih kapaciteta, kao i izgradnju razvojno-istraživačkog centra u okviru projekta prekogranične saradnje sa Srbijom. Tu u neposrednoj blizini su i rijeke Drina i Tara, te izuzetno razvijeni rafting turizam, za koji se takođe nadamo da će ovoga ljeta da bude u punom kapacitetu. Doživljaj vožnje u čamcu kroz najdublji evropski kanjon je neponovljiv – kažu u TORS-u.

Nacionalni park Kozara

Krajiška ljepotica Kozara svojevrsna je vazdušna banja. U bogatoj ponudi nacionalnog parka kojem pripada sada se posebno ističe jedan novitet – pješačka staza Rajkovići-Planinarski dom Kotlovača-Bijeli kamen-Zečiji kamen dužine 4,2 km koja prolazi kroz neke od najljepših dijelova parka sa živopisnim vidikovcima i simpatičnim vodopadom. Ono što ovu stazu čini posebnom jeste tzv. via ferrata na stijeni Bijelog kamena.

Nacionalni park Kozara

– Prva je to staza u regiji na kojoj će vam srce snažno lupati od uzbuđenja tokom avanture, uz pogled na nestvarne ljepote krajolika. Uz pješačku stazu zasađeno je 1.500 sadnica tise – rijetke i ugrožene biljne vrste koja se nalazi i na Crvenoj listi zaštićene flore i faune RS. Tu je i adrenalin park, te šetnje uređenim planinarskim i pješačkim stazama – kažu u TORS-u.

Hajdučke vode 

Na obroncima znamenite planine Borja, smjestilo se jedinstveno izletište Hajdučke vode. Veličanstven pejzaž, borova šuma i planinski vazduh čine ovaj prostor jedinstvenim u okruženju. Nećete pogriješiti ako odaberete baš njega, jer u kompleksu izletišta možete prenoćiti u hotelu i nakon ugodnog dana u netaknutoj prirodi uživati u čarima wellness&spa centra.

Hajdučke vode

Ljubitelji sporta ne trebaju brinuti da će im biti dosadno, jer su uz hotel smješteni i tereni za fudbal, tenis, odbojku, košarku, i rukomet, te igralište za djecu kao i staze za šetnju, trčanje i vožnju bicikla u borovoj šumi. U blizini izletišta nalazi se manastir Liplje iz 13. vijeka do kojeg možete doći šetnjom kroz selo.

Jahorina

Smanjenje restriktivnih mjera i mogućnost otvaranja smještajnih i ugostiteljskih objekata od juna mjeseca umnogome bi dopirinio razvoju ljetne sezone na Jahorini. Vikend aranžmani u hotelima, šetnja planinskim prostranstvima, alpine coaster i uživanje u raznovrsnim sadržajima, sigurno bi privuklo veliki broj domaćih i stranih gostiju na ovu olimpijsku ljepoticu.

Trebević 

Desetak kilometara od Sarajeva i petnaestak minuta vožnje od gradske vreve, u podnožju guste četinarske šume otkrivamo pravu oazu mira, ali i dobre zabave. Zabavni park “Sunnyland” nalazi se na Zlatištu, jednoj od padina Trebevića sa prelijepim pogledom na sarajevsku kotlinu. Nakon što vas okrijepi pogled na grad, isprobajte adrenalinski “alpine coaster” na kojem ćete odmah zaboraviti na stvarnost i svakodnevne probleme. Nekoliko kilometara dalje smjestio se Brus na kojem ćete na svježem zraku popiti piće i jesti, a možete i prenoćiti u luksuzno opremljenim bungalovima.

Sunnyland

– Brus nudi za svakog po nešto – uređene staze za šetnicu koje se u zimskim snježnim danima “preobraze” u skijaške, igraonice za djecu, mjesto za roštilj, terene za male i avanturističke sportove (planinski bicikli, kvadovi, paint ball…) – navode u TORS-u.

Kamp Stari Brod

Sedamnaest kilometara od Višegrada, na samom ulasku u grandiozni kanjon rijeke Drine, smješten je kamp Stari Brod do kojeg se može stići jedino čamcem ili brodicom. Brod prima 40 putnika na svaku vožnju i nudi organiziranje ručka na svojoj palubi. No ručati možete i po dolasku u kamp, u restoranu koji ima očaravajući pogled na zelenu rijeku, a u kojem možete probati lokalne specijalitete na koje nećete ostati ravnodušni: ispod sača se peku janjetina i teletina, a ne smijete propustiti probati ni drinsku ribu i još mnogo toga pripremljenog po tradicionalnim receptima sa mnogo truda i ljubavi.

Avanturisti i ljubitelji netaknute prirode mogu se udobno smjestiti u Staroj i Novoj kući, gdje se mogu odlično zabaviti i rekreirati na terenima za fudbal, košarku i odbojku. Ko poželi isprobati nešto novo može se okušati i u vožnji kajaka i pedalina po rijeci, hajkingom ili samo uživati u laganoj šetnjom Stazom zdravlja po okolini. Posebno za bicikliste uređene su i dvije makadamske staze koje vode do kampa.

Vjerski i zdravstveni turizam

Bogata je i ponuda vjerskog turizma, te mogućnost obilazaka nekih od manastira i crkava u našoj zemlji. Hercegovina je bogata svetinjama, Tvrdoš, Petropavlov manastir, manastir Duži, Hercegovačka Gračanica. Tu je i selo Mrkonjići, rodno mjesto Svetog oca Vasilija Ostroškog. U zapadnom dijelu Republike Srpske su svetinje Moštanica, Liplje, Stuplje. Manastir Dobrun kod Višegrada i brojni drugi.

– Ne treba zaboraviti ni naše gradske centre i city break destinacije u prvom redu Banjaluku, Trebinje sa Gradom Sunca, Višegrad sa Andrićgradom, Bijeljinu sa etno selom Stanišići. Svakako da će turizam u gradskim jezgrima u mnogome zavisiti od seta mjera kojima će biti propisani uslovi otvaranja i posjeta, tj boravka u smještajnim i ugostiteljskim objektima, muzejima i ostalim spomenicima kulture. Ne treba zaboraviti spomenuti ni manifestacije koje su u mnogome motiv dolaska turista u Republiku Srpsku, a još nije poznato da li će iste biti moguće održati u mjesecima koji su ispred nas i ako da u kom obliku, tj. pod kojim mjerama koje će biti propisane. Ljeto obiluje brojnim događajima i nadamo se da će i domaći gosti, kao i gosti iz regije uživati u njima – nadaju se u TORS-u. 

Slično je i sa banjskim centrima koji čine značajan dio turističke ponude jer se ne radi samo o banjsko-lječilišnim već i wellness, spa te kongresnim centrima.

– Iskreno se nadamo i vjerujemo da će isti u što skorijem vremenu biti upotpunosti stavljeni u funkciju, za sve vrste usluga koje nude, jer naše Banje Vrućica, Kulaši, Laktaši, Slatina sa svojom ponudom motiv  su dolaska velikog broja domaćih i stranih gostiju – zaključuju u Turističkoj organizaciji Republike Srpske.

D. Hadžić