Uz Kinu i Italiju, ekonomski stručnjaci nisu iz vida puštali ni Indiju, a relativno niske cijene sirovina na svjetskim tržištima i dalje ostavljaju traga na nizu državnih budžeta poput ruskog i budžeta zemalja Bliskog istoka
U sjeni politike, ekonomija je tokom 2016. bila pomalo u drugom planu iako je globalna ekonomija i dalje vrlo daleko od idile. Ovo je pregled najvažnijih ekonomskih trendova koji su obilježili ovu godinu. Neki od njih su se možda razvijali i u godinama prije ove, dok su drugi isključivo produkt 2016-e.
1.Problemi u talijanskom bankarskom sistemu
Teška situacija u talijanskim bankama izdvojila je tokom 2016. tamošnji bankarski sistem u potencijalno najveći evropski finansijski problem. Kriza potiče još iz vremena finansijskog kraha 2008. i 2009. koji su talijanske banke prebrodile relativno uspješno.
No anemična talijanska ekonomija u međuvremenu nije donijela željeni rast zbog čega se u bankama nakupilo preko 350 milijardi eura nenaplativih kredita. Takođe, u razdoblju od finansijske krize s kraja prošlog desetljeća do danas promijenila su se i pravila Evropske unije pod kojima država smije pružiti pomoć bankama.
Nova pravila diktiraju da kad banci prijeti stečaj odnosno propast, gubitak prvo moraju snositi investitori u banke, a tek se onda smije opteretiti porezne obveznike. Kako se među investitorima u talijanske banke nalazi neuobičajeno veliki udio običnih građana, Italija se našla u vrlo nezgodnoj poziciji u kojoj mora izbjeći propast banaka, ali to ne smije napraviti na način u kojem bi stradali prosječni građani.
U najvećim problemima trenutno se nalazi treća po veličini talijanska i istovremeno najstarija svjetska banka Monte dei Paschi di Siena kojoj, prema posljednjoj procjeni Evropske središnje banke, treba gotovo devet milijardi eura svježeg kapitala. Iz najveće talijanske banke, UniCredita, sredinom godine otišao je glavni izvršni direktor Federico Ghizzoni, a sama banka je ovih dana objavila plan restrukturiranja.
2.Cijene nafte i sirovina
Blag rast cijena sirovina, posebno energetskih, nije trend koji je kao nešto naročito važno obilježio ovu godinu. No relativno niski nivou na kojima se, uprkos tom rastu, i dalje nalaze cijene tih sirovina uveliko utiču na situaciju u mnogim državama i na mnogim tržištima.
Najvažnije je, naravno, pitanje cijene sirove nafte koja se nalazi daleko od rekordnih nivoa koje je dosezala prije dvije i po godine kad se barel prodavao po stotinu i više dolara. Cijena joj je od početka 2016. porasla s nekih tridesetak na sadašnjih pedesetak dolara po barelu, ali to i dalje nije dovoljno da se nadoknade gubici i deficiti u zemljama čiji budžeti dobrim dijelom zavise od cijena nafte na svjetskom tržištu. Među najpogođenijima je, svakako, Rusija, no ni dio zemalja Bliskog istoka ne stoji baš sjajno i dodatno su pojačale svoje namjere da ekonomije učine manje ovisnima o nafti.
Kao posebna kategorija među energetskim sirovinama ove se godine izdvojio ugalj. Izabrani američki predsjednik Donald Trump u svojoj je kampanji američke rudare i rudnike uglja posebno isticao kao industriju koja će se vratiti u svoje najbolje dane. No njegova obećanja nisu bila dovoljna da spriječe propast najveće svjetske kompanije za kopanje uglja. Peabody Energy u stečaju je završio sredinom aprila i time je postao peta američka rudarska kompanija za ugalj koja je propala od početka 2015. Situacija je jednako čađava i u Australiji, jednoj od najvećih svjetskih izvoznica uglja.
3.Pad cijene solarne energije
Vezano uz cijene energenata, 2016. obilježile su vrlo dobre vijesti o obnovljivim izvorima, a u tome posebno solarne energije. Velika ulaganja u razvoj tehnologije kojom se solarna energija koristi u proizvodnji električne struje tokom posljednjih desetak godina dovela su do tehnoloških i ekonomskih poboljšanja zbog kojih je cijena proizvodnje električne energije solarnim ćelijama u pojedinim regijama pala na nivo cijene proizvodnje struje u elektranama s pogonom na ugalj ili prirodni plin. U nekim iznimnim slučajevima cijena električne energije proizvedene solarnom tehnologijom bila je čak i upola niža od one proizvedene upotrebom uglja i prirodnog plina.
Danska i Kostarika države su koje su se već ranije proslavile objavama da su po nekoliko dana uspijevale sve potrebe za električnom energijom ispunjavati iz obnovljivih izvora, a 2016. pridružio im se i Portugal. Analitičari očekuju da će s daljnjim ulaganjima i razvojem tehnologije cijena proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora i dalje padati i postati puno jačom konkurencijom uglju i prirodnom plinu.
4.Kineske akvizicije u inozemstvu
Usporavanje ekonomskog rasta u Kini natjeralo je tamošnje kompanije da prilike za razvoj potraže i izvan granica najveće azijske ekonomije. Kineske kompanije tako su ove godine bile posebno aktivne u preuzimanjima stranih kompanija. Prema nekim procjenama, Kinezi su ove godine potrošili više od 200 milijardi dolara na razna preuzimanja. Trend kineskih preuzimanja u inostranstvu zapravo je bio toliko snažan da su krajem godine kineske vlasti proglasile niz mjera kojima bi se tamošnjim kompanijama otežala ulaganja u inozemstvu i kojima bi ih se potaknulo na ulaganje u kinesku ekonomiju.
Najznačajnija je transakcija bilo preuzimanje švicarske agrohemijske kompanije Syngenta koju je za 43 milijarde dolara preuzela ChemChina, no kineske kompanije bile su aktivne s preuzimanjima i u drugim sektorima, posebno onima koji bi im mogli donijeti tehnološku prednost, ali i u medijima i u sportu.
5.Digitalno oglašavanje
Oglašavanje na internetu 2016. bilo je jedno od gorućih pojmova u marketingu i medijima. Društvene mreže (Facebook, Twitter, Snapchat, Instagram i dr.) i drugi veliki igrači u toj industriji poput Googlea bacili su sve svoje snage na monetizaciju svoje digitalne infrastrukture plasiranjem reklama bilo kroz personalne računare, televizore ili kroz najaktuelniji komunikacijski kanal, pametne mobitele.
Značaj oglašavanja na internetu dobio je i novu dimenziju kad su u fokus javnosti izašle informacije o tome da kompanije poput Facebooka, ali i niz drugih, profitiraju od objave lažnih, ali vrlo popularnih vijesti koje se dijele društvenim mrežama i uz koje se onda objavljuju reklame. Posebno je to bilo aktuelno tokom američke predsjedničke kampanje.
6.Rast indijske ekonomije
Pomalo izvan reflektora svjetske pažnje indijska ekonomija bilježi odlične rezultate. Kao i u 2015. očekuje se da je i tijekom 2016. rast tamošnjeg BDP-a bio viši od sedam posto, a slične, još i bolje prognoze objavljuju se za iduće dvije godine. Indijska ekonomija tako bi i ove godine mogla imati stopu rasta višu od kineske.
Indija je profitirala od reformi provedenih u proteklih nekoliko godina i od rasta plaća koji je potaknuo domaću potražnju, no neki strahuju da bi tamošnji rast mogao biti zauzdan nakon poteza indijskih vlasti kojima žele smanjiti količinu gotovine u ekonomiji.
7.Povlačenje novčanica
Ovu godinu je obilježilo nekoliko slučajeva povlačenja novčanica iz upotrebe. Početkom novembra indijski premijer Narendra Modi iznenada je objavio da novčanice u apoenima od 500 i 1.000 indijskih rupija prestaju vrijediti. Indijske vlasti nadaju se da će na taj način uspjeti srezati barem dio sive ekonomije u kojoj se transakcije obavljaju u gotovini. Indijci su nakon objave masovno pohitali položiti stare novčanice na bankovne račune kako ne bi ostali bez ičega, a neki strahuju da će ovako veliko povlačenje gotovine iz ekonomije uticati i na ekonomski rast.
Povlačenju starih i izdavanju novih novčanica morala je pribjeći i Venezuela koju i dalje muči ekonomska kriza. Prvo je predsjednik Nicolás Maduro donio odluku kojom je novčanicu od 100 bolivara proglasio nevažećom što je opravdao borbom protiv mafije i kriminala. Kao i u Indiji, građani Venezuele pohitali su deponirati gotov novac u banke. No kako je ta novčanica od 100 bolivara ujedno i novčanica s najvećim apoenom venezuelanske valute na crnom tržištu vrijedila tek dva američka centa, vlasti su odlučile štampati i nove novčanice i kovanice. Promjene u valuti posljedica su iznimno visoke inflacije koja uz druge ekonomske boljke muči Venezuelu.
Čak je i Evropska centralna banka objavila da će se promjenama u emitiranju novčanica boriti protiv kriminala. Početkom maja ECB je najavio da će do kraja 2018. prestati s izdavanjem novčanice od 500 eura, iako će ona i dalje ostati legalno sredstvo plaćanja. Te su novčanice zbog visoke vrijednosti vrlo popularne u gotovinskim transakcijama prilikom ilegalnih aktivnosti. Umjesto onih od 500 eura, ECB će izdavati nove verzije novčanica od 100 i 200 eura.
Izvor: Tportal.hr
