Drvna industrija “Sanica” uskoro na bubnju

0

Cjelokupna imovina preduzeća Drvna industrija “Sanica”, u istoimenom mjestu nadomak Ključa, uključujući nekretnine i pokretne stvari biće ponuđena na prodaju nakon što su u proteklom periodu propali svi pokušaji da se pronađe investitor koji bi pokrenuo proizvodni proces.

Odluku o tome prethodno su donijeli preduzeće “Unsko-sanske šume”, koje je vlasnik “Sanice”, i Vlada, a ostalo je da to na svome narednom zasjedanju potvrdi i Skupština Unsko-sanskog kantona, javljaju Nezavisne novine.

Planirano je da se imovina preduzeća prodaje putem javne licitacije, a određena početna cijena iznosiće 4,7 miliona maraka, kolika je procjena njene ekonomske vrijednosti.

U proteklom periodu bilo je više zainteresovanih ulagača za pokretanje proizvodnje u ovoj nekad uspješnoj drvoprerađivačkoj firmi, ali konkretnih rezultata nije bilo.

Jedan od većih problema predstavljalo je što su potencijalni investitori tražili garancije kada je riječ o isporuci dovoljnih količina drvne sirovine za nesmetano odvijanje proizvodnog procesa. Inače, snabdijevanje sirovinom već duže vrijeme jedan je od većih problema s kojim se suočavaju ovdašnji drvoprerađivači.

Ekonomisti upozoravaju da “Sanica” na tržištu danas nema neku ozbiljnu vrijednost, jer se radi o zastarjeloj tehnologiji i mašinama koje se već godinama ne upotrebljavaju.

Radni pogoni u preduzeću već duže od deceniju stoje ugašeni nakon što je proizvodnja prekinuta poslije neuspješne privatizacijske avanture. U “Unsko-sanskim šumama”, koje su prije sedam godina kupile “Sanicu” za dva miliona maraka, kažu kako je tada bilo planirano da to preduzeće posluje kao njihova firma kćerka i bavi se preradom drveta.

Međutim, pokazalo se kako su predviđena ulaganja za njih prevelik zalogaj, posebno iz razloga što “Unsko-sanske šume” svake godine dobit usmjeravaju ka realizaciji javnih projekata u lokalnim zajednicama. U meðuvremenu proizvodna postrojenja u “Sanici” prekrivena su pauèinom i prašinom, a radnici prepušteni sami sebi. Mnogi od njih danas se snalaze kako znaju, a znaèajan broj je napustio ove prostore i otišao na rad u inostranstvo.