Mnoge velike kompanije u BiH prepoznale su važnost društveno odgovornog poslovanja. Ono se ogleda kroz izdvajanje sredstava za humanitarne svrhe, poboljšanje odnosa prema okolišu, popravljanje položaja radnika itd.
U tom procesu kompanije sarađuju sa pojedinim nevladinim organizacijama. Saradnja s njima je važna jer su na taj način sigurni da njihov donirani novac odlazi na pravo mjesto, odnosno da neće biti zloupotrijebljen.
Zanimljivo je istaknuti da kompanije tokom pandemije koronavirusa nisu obustavile svoje humane aktivnosti, već su ih čak i povećale, ali su one djelimično promijenile fokus, usmjeravajući se više ka zdravstvenom sektoru. Također se ove aktivnosti sve više usmjeravaju ka digitalnoj i “zelenoj” transformaciji.
Društveno odgovorne kompanije daju veliki doprinos društvu, ali ujedno doprinose i samima sebi. Naime, takve kompanije imaju bolji ugled i lakše privlače kvalitetne radnike, investicije, partnere…
S druge strane, u društvu u kojem je, primjera radi, svako peto dijete u nekoj vrsti socijalne potrebe, doprinos ovakvih kompanija opštoj dobrobiti je nemjerljiv i nezamjenjiv.
U vrijeme pandemije uvećane donacije zdravstvu
Društvena odgovornost je jedan od strateških ciljeva kompanije m:tel i kao takva je ravnopravna sa ostalim poslovnim ciljevima u strateškom planu.
“Ulaganje u filantropiju kompanija vidi kao doprinos razvoju društva i zajednice u kojoj posluje, odnosno kao direktan ili posredan uticaj na poboljšanje kvaliteta života svojihsugrađana i korisnika, te na taj način zaokružuje brigu o korisniku”, kažu nam iz m:tela.
U kompaniji m:tel podrška zajednici ne posmatra se samo kroz davanja, sponzorstva i kroz humanitarni rad, već i kroz brigu o zaposlenima, transparentno i odgovorno poslovanje, kao i kroz investicije.
“Kada je riječ o projektima koje podržava kompanija m:tel nastojimo dati doprinos unapređenju svih segmenata društva. Ona se ogleda kroz podršku obrazovanju, kulturi, zdravstvu, sportu, humanitarnim akcijama, brigu o životnoj sredini… U Republici Srpskoj i Bosni i Hercegovini gotovo da ne postoji važan kulturni, sportski ili humanitarni događaj, koji na neki način nismo podržali”, navode iz m:tela za BiznisInfo.
U vrijeme pandemije su pojačali aktivnosti koje se tiču zaštite zdravlja, kako svojih zaposlenih, tako i korisnika, te su mnogostruko uvećali donacije zdravstvu, a sve u cilju prevencije, zaštite, ali i liječenja od virusa korona.
Svakako, ovdje treba napomenuti i činjenicu da je tokom cijelog perioda od početka pandemije pa do sada, kompanija m:tel pružala podršku i institucijama državnog sistema u borbi protiv pandemije, procesu obrazovanja omogućavanjem online nastave, te donacijama opreme i računara, ali i omogućila nesmetanu komunikaciju korisnicima u vanrednim okolnostima.
Ostaviti društvo boljim nego što smo ga našli
Društveno odgovorno poslovanje je sastavni dio života u Violeti, još jednoj velikoj domaćoj kompaniji u kojoj čvrsto vjeruju u razvoj lokalnih zajednica i pozitivan utjecaj na okolinu. Svojim svakodnevnim akcijama žele poticati druge da se razvijaju s njima.
“Svaka uspješna firma ima jasno postavljenu viziju i misiju. Za Violetu jedan od fokusa je njegovanje društveno odgovornog poslovanja i to je put ka uspjehu. Jako je bitno usredotočiti se na pozitivan utjecaj tvrtke na društvo i kako se odnosi prema svojim zaposlenicima, s čime se kreira i dobra percepcija potrošača”, kažu iz ovog domaćeg giganta za BiznisInfo.
Dodaju da ljudi žele raditi u kompanijama za koje mogu biti strastveni, a jedan od načina to je putem volontiranja i mogućnosti doniranja.
“Kompanije koje pokazuju obvezu prema različitim filantropskim aktivnostima općenito se smatraju kompetitivnijima od tvrtki čije aktivnosti društvene odgovornosti naizgled ne postoje… Naposljetku, što nas tjera na pomoć: to je čovjek u potrebi, ideja da ostavimo društvo nešto boljim nego što smo ga našli. Svi smo dio istog ekonomskog, socijalnog i društvenog kruga na što nas je ova pandemija možda najbolje podsjetila”, navode iz ove kompanije.
Ova kompanija i inače je poznata po humanitarnim aktivnostima, a svoj karakter je naročito pokazala tokom pandemije.
“U potpunosti svjesni pogođenosti zdravstvenog sustava naše zemlje odlučili smo dati svoj doprinos junacima našeg vremena u vidu donacije 6 respiratora i 420.000 komada različitih medicinskih pomagala i zaštitne opreme. Medicinsko osoblje u danoj situaciji pandemije je sigurno najizloženijle i ako štitimo njih, štitimo i ostale građane BIH. Oprema se raspodijelila u 38 zdravstvenih institucija u Bosni i Hercegovini. Ova gesta je samo jedno veliko hvala svima onima koji sve ove godine vjeruju u naše proizvode i naše poslovanje”, navode.
Također su odradili veliki broj donacija svojih proizvoda prema velikom broju udruženja, instituta, zdravstvenih ustanova i fizičkih osoba.
Donacije u pandemiji s drugačijim fokusom
Poput kompanija, i velike banke su prepoznale važnost društveno odgovornog ponašanja. Primjer za to je Addiko Bank Sarajevo, koja nastoji u svom djelovanju biti aktivan član zajednice u kojoj djeluje, a u skladu sa svojom strategijom društveno odgovornog djelovanja. Njihov primarni fokus u tom djelovanju su djeca i mladi, te nastoje svoje aktivnosti usmjeriti na poboljšanje uslova za život i rad ovih kategorija.
“Puno je projekata koje smo realizovali u proteklih nekoliko godina, ali ću spomenuti samo nekoliko. Bili smo prva kompanija koja je skrenula pažnju na pitanje autistične djece i pokušala barem dijelu te djece i njihovim roditeljima olakšati svakodnevnicu nabavkom GPS satova, koji su u nekim zemljama ortopedsko pomagalo, a kod nas još uvijek nisu. Već desetak godina realizujemo i akciju ‘Jedan paketić za jedan osmijeh’, koja je namijenjena bolesnoj i socijalno ugroženoj djeci, a koju smo u posljednjih par godina proširili i na onkološke pacijente“, kazao nam je Emir Jildizlar, menadžer korporativnih komunikacija.
Značajan fokus je i na osnovnim školama, kojima su obnavljali fiskulturne sale, nabavljali ormariće za prvačiće, ormare i stolove za nastavnike, projektore i laptope, te knjige za školske biblioteke. Ove godine su proširili djelovanje, te ušli u segment podrške mladim ženama u razvoju karijere, kroz projekat Ženska Mentorska Mreža. Sve ove akcije su prožete volonterskim angažmanom zaposlenika.
“Ove su aktivnosti nastavljene i tokom pandemije, samo sa drugačijim fokusom. Donacije su umjesto namještaja postali IT oprema – projektori, tableti i laptopi. Uključili smo se i za Udruženjem banaka u BiH u akciju prikupljanja sredstava za nabavku medicinske opreme za kliničke centre u BiH, koja je uspješno realizovana u aprilu prošle godine. Istovremeno smo, u svom primarnom području djelovanja omogućili klijentima jednostavnije i sigurnije korištenje usluga“, navodi Jildizar.
Poboljšati energetsku efikasnost i smanjiti količinu otpada
Jedna od oblasti u kojoj se danas najbolje ogleda društvena odgovornost kompanije jeste odnos prema okolišu i energetska efikasnost.
Iz kompanije JYSK kažu za BiznisInfo da svaka od kompanija sa ekspanzijom i rastom poslovanja ima obavezu odgovornog ponašanja kako prema prirodi tako i prema ljudima. Kako firme rastu i imaju veće utjecaje na svijet, postaje sve važnije usredotočiti se na održivost.
“Uz mnogobrojne donacije kojima smo potpomogli rad sigurnih kuća, dječjih domova te domova za osobe s oštećenjima i posebnim potrebama širom BiH, u vlastitom poslovanju puno se fokusiramo na poboljšanje energetske učinkovitosti i smanjenje otpada. Sad smo usred transformacije ambalaže u održiviji dizajn”, kažu nam iz JYSK-a.
Ako, primjera radi, naručite proizvode iz JYSK-a putem web shopa, dobit ćete kutiju prilagođenu veličini vaše narudžbe, zahvaljujući tehnologiji Packsize koja se koristi u njihovim distribucijskim centrima.
Na pitanje šta po njihovom mišljenju nevladin sektor može pružiti kao najveću dodanu vrijednost poslovanju kompanija, kažu da je “bitna podrška i međusobna komunikcija kako bi bili što brži i produktivniji u realizaciji projekata kojima odgovaraju na stvarne potrebe lokalne zajednice”.
Velika važnost podrške za nevladine organizacije
Podrška kompanija je od velike važnosti za nevladine organizacije koje djeluju u raznim oblastima života, kako bi pomogle onima kojima je pomoć najpotrebnija. Jedna od njih je World Vision, koja je u BiH prisutna od 1994. godine a čiji je akcenat na projektima dobrobiti najranjivije djece i njihovih porodica.
Njihovi izvori finansiranja su dijelom privatni, uključujući pojedince, korporacije i fondacije, a dijelom iz sredstava različitih država i multilateralnih agencija.
“Saradnja sa privatnim sektorom je dobra, te se iz godine u godinu poboljšava. S obzirom da smo jedna od tri vodeće organizacije za zaštitu djece u BiH, postajemo relevantan faktor u ovom polju društveno-odgovornog poslovanja bh. kompanija. U naš program je uključeno više od 20.000 djece u 35 općina širom BiH, te se kompanije direktno uključuju i podržavanju naše tekuće društveno-humanitarne inicijative”, ističu za naš portal.
Činjenica je da mnoga djeca u BiH žive na rubu siromaštva i mnoge kompanije su prepoznale postojeću potrebu i uključile se u ciljanu i jedinstvenu podršku ranjivoj djeci.
“Pored ove dugoročne podrške, zahvajujući najvećem trgovačkom lancu u BiH Bingo, već treću godinu zaredom organizujemo aktivnosti dodjele paketića i novogodišnje predstave za djecu koja drugačije ne bi primila novogodišnji poklon. Našim projektima su se odazvali Raiffeisen banka, Triglav osiguranje, Aero Exclusive, R&S, Bios, Euroherc i mnogi drugi. Ovim putem se zahvaljujemo svim kompanijama na učešću i podršci, jer su zaista napravili pozitivnu promjenu i osigurali bolje šanse za napredak i prosperitet najranjivije djece”, navode.
Dodaju da je ova podrška veoma značajna, ako ne i presudna.
“Naime, prema popisu iz 2013, ukupan broj djece u BiH od 0-18 iznosi 692.701, od čega su, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, registrovana 127.682 maloljetna korisnika socijalne zaštite. U skladu sa navedenim izvorima, svako peto dijete je na nekin način ranjivo i onemogućeno da ostvari svoje snove. Iz navedenih podataka je vidljivo da su najranjivija djeca na marginama bh. društva i činimo sve što je u našoj moći da im pomognemo. Kako bi došli do što većeg broja djece kojoj je potrebna pomoć, World Vision BiH se sve više oslanja na podršku lokalnih kompanija”, ističu iz organizacije.
Ne bi mogli uspjeti bez podrške
Slična je situacija i sa udruženjem “Oplemeni srce” iz Istočnog Sarajeva koje je aktivno od kraja prošle godine. Bavi se humanitarnim radom a osnovna aktivnost udruženja je podjela obroka socijalno ugroženim stanovnicima opština Istočna Ilidža i Istočno Novo Sarajevo.
“Davno mi se javila ideja da napravimo jednu lijepu priču i pomognemo što više ljudi koji ne mogu da obezbijede sebi obrok. Zajedno sa prijateljima prošle godine pokrenuo sam humanitarno udruženje koje funkcioniše od januara. Već šest mjeseci uspijevamo da obezbijedino po jedan topli obrok za naše sugrađane kojih je na početku bilo 39, sada ih je 57“, kaže Igor Lukić, jedan od osnivača udruženja.
Nažalost potreba za humanitarnom pomoći je velika a rad udruženja Oplemeni srce zavisi isključivo od dobre volje onih koji ga finansiraju. U udruženju kažu da su ponosni na pojedince i kompanije koji su pozitivno odgovorili na njihovu molbu da podrže aktivnosti udruženja, bilo jednokratnom ili redovnim mjesečnim uplatama.
“Nama je za obroke potrebno 7.260 KM svaki mjesec. Mi to ne bismo mogli bez podrške naših prijatelja, pojedinaca i firmi. Ponosan sam na naše sugrađane i na sve firme koje nas podržavaju i to rade bez ikakvog interesa. Moram da spomenem kompaniju Mepol koja nas podržava svakog mjeseca od samog početka, tu je i Naša klinika, Marvel, Optikum, Restoran Al Parco, Luxor, Institut za standardizaciju i mnogi drugi”, kaže nam Lukić.
Da u BiH ima dobrih ljudi pokazuje i priča udruženja “Međunarodni forum solidarnosti – Emmaus” (MFS-EMMAUS). Ovo je domaća nevladina humanitarna organizacija čije su sjedište i centralni ured u Doboj Istoku, a urede ima još i u Sarajevu, Zvorniku, Srebrenici i Glamoču, te kancelarije u Tuzli i Goraždu.
Trenutno ima 260 stalno zaposlenih i više od 50 aktivnih volontera koji su velika podrška radu i baza za nove uposlenike. Imaju mnogo projekata kojima pomažu svim socijalno ugroženim kategorijama stanovništva.
“Najveći i najobimniji projekat koji MFS-EMMAUS realizuje već 20 godina, jeste Prihvatni centar Duje i djeluje kao centar za zbrinjavanje i rehabilitaciju svih kategorija stanovništva u stanju socijalne potrebe. U prihvatnom centru Duje na smještaju imamo 421 korisnika i pružanje usluga se realizuje kroz tri organizacione jedinice; Centar za stara i nemoćna lica; Centar za lica s duševnim smetnjama i Centar za lica sa invaliditetom”, navode iz organizacije.
“Podršku našem humanitarnom djelovanju pružaju mnoge partnerske organizacije i pojedinci sa istoka i zapada. Zatim, kroz projekte i institucije BiH, organa Islamske zajednice ali također i od bh. privrednika i od dijaspore”, kažu iz MFS-EMMAUS-a.
Nevladin sektor odlična spona
Jedna od ogranizacija sa drugačijim fokusom je “Mozaik”, koja trenutno provodi svoju 10-godišnju strategiju – 2016-2026.
“Naše obećanje za tih 10 godina je da ćemo predvoditi razvoj nove generacije mladih poštenih ljudi, koji kreiraju novu društvenu i ekonomsku vrijednost, otvaraju nove biznise i postaju uzori za druge mlade. Da bismo to uradili, moramo iskoristiti društveni kapital za razvoj zajednice ali i dati punu podršku njegovom razvoju“, kazali su nam iz Mozaika.
Kako navode, dobre prakse koje proizlaze iz društveno odgovornog poslovanja, treba promovirati i stalno isticati. Nevladin sektor koji prati potrebe društva može biti odlična spona za korporativni sektor koji želi biti na usluzi zajednici i aktivno se uključiti na iznalaženju rješenja neophodnih za razvoj jedne zajednice.
“Fondacija Mozaik promovira saradnju ova dva sektora kroz sve svoje programe, i kroz program Omladinske banke, Staetup studija, lonac.pro zajednice. U partnerstvu sa SIGN mrežom i uz financijsku podršku Europske unije i Balkanskog fonda za demokraciju svake godine organiziramo nagradu DOBRO za filantropiju”, navode iz Mozaika.
Izradu ovog teksta podržala je Američka agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država USAID. Sadržaj ovog teksta ne odražava neminovno stavove USAID-a ili Vlade SAD-a.
