O ulozi bh. dijaspore u ekonomskom razvoju BiH, perspektivama nedostacima i mogućnosti većeg ulaganja u privredno-ekonomski razvoj raspravljalo se danas u okviru prve podteme 8. kongresa dijaspore Bosne i Hercegovine pod nazivom “Uticaj dijaspore na ekonomski razvoj BiH”.
Prema podacim Centralne banke BiH jasno je da bh. dijaspora svake godine u BiH šalje više od tri milijarde KM putem novčanih doznaka i to isključivo formalnim kanalima, a isto toliko dijaspora šalje u BiH neformalnim putem, koji nije moguće pratiti.
Učesnici rasprave zaključili su da dijaspora treba da se organizuju zajedno sa institucijama BiH kako bi zajednički učestvovali u projektima saradnje. Jednu takvu aktivnost pokazuje i projekata koji sprovodi Centralna banka BiH, a to je da se od doznaka, odnosno provizije koja se naplaćuje, jedan dio izdvaja u investiocioni fond. Kroz taj fond bi u budućnosti mogli realizovati mnoge pojekte.
Anes Cerić moderator ovog okruglo stola istako je kako kada uzmemo sve te prikazane podatke i kada znamo da bh. dijaspora svake godine svoje godišnje odmore provodi uglavnom u BiH gdje potroši značajna finansijska sredstva, dođe se do podatka da dijaspora u ukupnom BDP-u BiH učestvuje sa oko 26 posto, što nam ukazuje da dijaspora ima značajnu ulogu u očuvanju ekonomske stabilnosti BiH.
Pored postojećih administrativnih barijera BiH i dalje atraktivna za ulaganja
Predstavnik dijaspore za Englesku i moderator okruglog stola Cerić za Akta.ba govorio je o zaintersiranosti dijaspore za ulaganja u BiH, prednostima i manama, o njenoj aktivnosti i oblastima intersovanja za ulaganje u našu zemlju.
“Velika je zaintersiranost bh. dijaspore za ulaganja u BiH, ono što većinu ulagača sprječava u tome su velike administrativne barijere i uslovi koji se pred njih kao ulagače postavljaju. U periodu kada je bila aktuelna privatizaciju bilo je dosta zainteresiranih za ulaganja u taj segment, ali zbog neorganiziranosti društva da takvim prilikama otvori vrata i omogući značajna ulaganja ona su nažalost ostala zatvorena. Zbog nemarnosti vlasti i njenih struktura mnoge kompanije koje su tada mogle biti spšene i dalje propadaju a radnici još uvijek ne mogu ostvariti svoja stečena prava” rekao je Cerić.
Cerić kaže kako dijaspora investira u skoro sve oblasti djelovanja, u zadnje vrijeme sve se više ulaže u Eko i seoski turizam, zdravu hranu i slične usluge.
O dijaspori i njenom ulaganju kroz podršku države i njenih institucija Cerić kaže kako je ona neophodna i neminovna. “Državne institucije su te koje formiraju poslovno okruženje u koje će, jasno je prvo investirati dijaspora. Zbog toga se trebaju obezbjediti uslovi i omogućiti olakšice koje će potaknuti dijasporu da još više ulaže, jer ona je spremna na to”, kaže Cerić.
– Po podacima Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH procjenjuje se da Bosanaca i Hercegovaca u čitavom svijetu ima blizu dva miliona, u 52 zemlje svijeta. To je blizu 50 posto stanovnika ove zemlje, što BiH čini prvom u Evropi i sedmom u svijetu po udjelu iseljenika u odnosu na sveukupno stanovništvo.
Pojedinci promjenom svoje svijesti doprinosi prosperitetu zemlje
Naida Ribić novoizabrana podpredsjednica SSD-a i predsjednica biznis kluba iz Holandije koji okuplja sve privrednike BiH u tom dijelu za Akta.ba kaže da je najveći problem zbog čega neko neće da investira ne/odgovornost pojedinaca. “Kada se uvede red i disciplina u sam rad svima će biti bolje. Kada u BiH krenemo od samog pojedinca, kada shvatimo da će država napredovati uz pomoć plaćenih poreza, da ta sredstva idu za njihove penzije ili za školovanje njihove djece, tek onda će se stvorit jedna potpuno druga slika društva koje je spremno da radi i djeluje u skladu sa propisima i zakonima koji će njima donijeti prosperitet i napredak a time i otvoriti tržište za ulaganja”, rekla je Ribić.
Ribić je istakla kako su prvi koraci koje bi BiH treba poduzeti vraćanje povjerenja dijaspore, omogućavanje povoljnih kredita, olakšavanje procedure prilikom osnivanja kompanija koje bh. dijaspora može pokrenuti i još mnogo toga a ono što je glavno jeste da se treba promijeniti svijest samog pojedinca, pa će se onda i sve drugo mijenjati u skladu sa tim. “Dijaspora je veliki resurs za investicije i to treba iskoristiti, a to možemo postići samo zajedno.”
– Druga podtema Kongresa odnosila se na “Očuvanje maternjeg jezika i identiteta građana BiH u dijaspori kroz dopunske škole i kulturne aktivnosti“ na kojoj je zaključeno kako je BiH dužna osigurati sredstva za finansiranje rada dopunskih škola na maternjim jezicima što je jedan od preduslova za očuvanja veza mladih naraštaja bh. dijaspore u svijetu sa domovinom. (Akta.ba)
