Cijena dionica Deutsche Banka, najveće banke u Njemačkoj, pala je više od 11 posto u petak, nakon porasta kreditnih “swapova” u četvrtak naveče. To je, kako piše Index.hr, treći dan pada cijene, a ukupno je cijena od početka marta pala za petinu (20 posto).
Kreditni “swapovi” su oblik osiguranja za vlasnike obveznica kompanije protiv njenog neplaćanja, što je oblik osiguranja kupaca obveznica od bankrota banke. Činjenica da je sada takav oblik osiguranja skuplji jasno daje do znanja kako tržište procjenjuje da je drastično narastao rizik od bankrota Deutsche Banka, piše Indexov Branimir Perković.
Credit Suisse pokrenula paniku
Hitno spašavanje banke Credit Suisse, druge najveće švajcarske banke, tako što je kupio UBS, najveća švajcarska banka, donekle je smirilo paniku oko kolapsa finansijskog sektora u Evropi, ali nije ni izbliza zaustavilo.
Dodatno, UBS-u je Švajcarska centralna banka praktično platila da preuzme “toksični” Credit Suisse. Plaćena cijena po dionici je samo 0,77 eura, što je smiješno u odnosu na to koliko su vrijedile prije deset-petnaest godina. Plaćeno je samo 3,2 milijarde dolara, a uz sve to im je nacionalna banka osigurala 100 milijardi švajcarskih franaka zajmova.
Centralna banke i državni regulatori su se nadali da će posredovanje u prodaji Credit Suissea domaćem konkurentu pomoći u smirivanju tržišta, ali ulagači očito nijesu uvjereni da će dogovor biti dovoljan za obuzdavanje stresa u bankarskom sektoru.
S najnovijim događanjima oko Deutsche Banka, jasno je da strahovi od širenja krize nisu neopravdani. Paniku u finansijskom sektoru je i inače jako teško kontrolisati, posebno kada je problem naglo nastao na obje strane Atlantika – i u SAD-u i Evropi.
Pokušava se zaustaviti širenje panike
Finansijski regulatori i vlade preduzeli su akcije posljednjih sedmica kako bi obuzdali rizik od širenja problema koji su razotkriveni kod pojedinačnih zajmodavaca, a kreditna agencija Moody’s je u srijedu rekla da bi u tome trebali “generalno uspjeti”, prenosi CNBC.
– Međutim, u nesigurnom ekonomskom okruženju i uz krhko povjerenje ulagača, postoji rizik da kreatori politika neće moći da obuzda trenutna previranja bez dugotrajnijih i potencijalno ozbiljnih posljedica unutar i izvan bankarskog sektora – rekli su u Moody’su.
– Čak i prije nego što je stres banaka postao očit, očekivali smo da će globalni kreditni uslovi nastaviti da slabe u 2023. kao rezultat znatno viših kamatnih stopa i nižeg rasta, uključujući recesiju u nekim zemljama – naveli su.
Moody’s je sugerisrao da, dok centralne banke nastavljaju svoje napore u smanjenju inflacije, što duže finansijski uslovi ostaju strogi, to je veći rizik da se “stresovi prošire izvan bankarskog sektora, oslobađajući veću finansijsku i ekonomsku štetu”.
Podizanje kamatnih stopa, politika koje su provodile sve centralne banke u Sjevernoj Americi i Evropi tokom prošle godine, dovelo je do toga da cijene državnih obveznica padaju, izlažući time riziku banke koje se nijesu “swapovima” osigurale od pada cijene.
Iako se mislilo da su zaposleni banaka u odjeljenju finansijskog rizika dovoljno svjesni da ih osiguraju od pada vrijednosti obveznica, kojima su finansijski banke postale jako izložene, na primjeru Silicon Valley Banka (SVB) je postalo jasno da to ne mora biti tako. Nasuprot tome, odjeljenje financijskog rizika te banke je tokom 2022. radio suprotno i eliminisao osiguranja koja su postojala.
Problemi s Credit Suisseom su puno stariji, višegodišnji, ali politika podizanja kamatnih stopa predstavlja rizik za sve banke. Ali centralne banke moraju nastaviti povećavati kamatne stope da bi se borile protiv inflacije pa su nakon početka krize američki FED i evropski ECB ipak dodatno podigli stope, ECB za 0.50, a FED za 0.25 postotnih bodova.
Time se obuzdava rast cijena, ali se šteti bankama. Zbog toga su neki finansijski stručnjaci i direktori banaka već javno počeli da kritikuju politiku podizanja kamatnih stopa centralnih banaka i zagovarati prestanak.
Pokazatelji Deutsche Banka su dobri, ali je povjerenje u bankarski sektor narušeno
Deutsche Bank je izvijestila o 10 uzastopnih kvartala dobiti, nakon što je završila restrukturiranje vrijedno više milijardi eura koje je započelo 2019. godine, s ciljem smanjenja troškova i poboljšanja profitabilnosti. Godine 2022. je ostvaren godišnji neto prihod od 5 milijardi eura, što je 159 posto više u odnosu na prethodnu godinu.
Ove brojke ne bi značile da postoji bilo kakav razlog za zabrinutost o solventnosti ili likvidnoj poziciji banke. Ipak, investitori paničare, a sama panika može dovesti do problema. Osim Deutsche Banka, cijene dionica su u petak pale i ostalim evropskim bankama: Credit Suisseu i Commerzbanku za 9 posto, Societe Generaleu i UBS-u za 7 odsto, Barclaysu i BNP Paribasu za 6 posto.
Panika očito još nije obuzdana, a povjerenje prema bankarskom sektoru u cjelini je narušeno. Najgora stvar koja se sada može dogoditi jeste da se panika proširi i klijenti krenu povlačiti novce s banaka, odnosno da se stvori tzv. “juriš na banke”.
Rast cijene osiguranja od bankrota je očit signal da tržište procjenjuje kako se vjerovatnost rizika od bankrota Deutsche Banka povećala. To direktno ruši povjerenje u banku, a one su na to jako osjetljive. Posljednjih nekoliko dana je pokazalo da narušeno povjerenje može dovesti do bankrota relativno veliku banku, a to se dogodilo SVB-u u svega 48 sati.
