Ministar privrede Kantona Sarajevo Adnan Delić kazao je da je, prema postojećim zvaničnim procjenama, pandemija rezultirala štetom od 2 milijarde pada prometa na području KS.
– Međutim, prema posljednjim procjenama, privreda KS polako se vraća u normalno stanje i nadamo se da će se taj trend nastaviti i ubuduće – rekao je Delić u intervjuu za BiznisInfo.
Osim o stanju privrede, Delić je govorio o pomoći domaćim kompanijama te očekivanju novih investicija u KS.
Od početka mandata do danas obišli ste veliki broj kompanija i razgovarali s njima o poslovanju i trenutnoj situaciji. Šta su najveći problemi odnosno postoji li za njih neki zajednički imenitelj?
– Ministarstvo privrede Kantona Sarajevo u organizacijskom smislu, a obzirom na činjenicu da je nadležno za 18 resora, zahtijeva veoma kompleksan odgovor na ovo pitanje, jer svaki od navedenih resora ima izazove i probleme koji su specifični. Međutim, ono što bih izdvojio kao jedan integrativni problem svih navedenih resora i kompanija unutar istih, jesu zastarjela i neadekvatna zakonska rješenja.
Također, komplikovana administrativna struktura i uređenje državnog aparata, gdje se na različitim nivoima vlasti preklapaju nadležnosti kantona, entiteta i države, dodatno usložnjavaju donošenje pravih i pravovremenih zakonskih regulativa koje bi unaprijedile razvoj privrede, a samim tim i olakšale poslovanje kompanijama, te unaprijedile postojeće i dovele nove investicije u naš kanton.
Dodao bih još i složene i dugotrajne birokratske procedure koje umnogome otežavaju poslovanje u Bosni i Hercegovini, a samim tim i Kantonu Sarajevo, koje su prema iskustvima privrednika, složenije od onih u našem okruženju.
Iza nas je težak period. Postoje li procjene kolika je šteta od ekonomskih posljedica korone po privredne subjekte u KS?
– U pravu ste, iza nas je doista težak period. Ipak, epidemiološka situacija se smirila. Međutim za potpuni oporavak privrede trebat će još neko vrijeme. Obzirom da je ovo globalna ekonomska kriza, ona nije zaobišla ni Bosnu i Hercegovinu, pa tako ni Kanoton Sarajevo kao najrazvijeniji privredni centar u našoj zemlji.
Kriza je dovela, prije svega, do smanjenja broja poslovnih subjekata, smanjenja potrošnje i investicija, smanjenja proizvodnje, problema kod poslovnih subjekta u otplati kredita, a samim tim i slabijeg kreditiranja privrede.
Također, smanjen dotok kapitala kroz direktna strana ulaganja, doznake, te nagli zastoj u oblasti turizma koji je u godinama prije pandemije počeo bilježiti brzi rast doprinijeli su dodatnom usložnjavanju privredne krize u Kantonu Sarajevo. Kako bi se održao nivo javne potrošnje i socijalnih transfera, osjetno umanjeni ostvareni prihodi kompenzirani su zaduživanjem kod međunarodnih finansijskih institucija i na domaćem tržištu kapitala.
Kao posljedica mjera poduzetih za očuvanje zdravlja u periodu panedemije, jedna od vidnih posljedica je značajan pad prometa kod privrednih subjekata na području KS; već u martu prošle godine registrovani promet bio je manji za oko 22% u odnosu na isti period 2019. godine. U aprilu 2020. bilježimo dodatni pad prometa, odnosno oko 41% manje prometa u odnosu na isti period prethodne godine. Pad pometa i proizvodnje posljedično su doveli do otpuštanja radnika u privatnom sektoru i u periodu od 29.2. do 31.5.2020. broj zaposlenih na području KS smanjen je za oko 6.000, odnosno za 4% u ukupnom broju zaposlenih.
Tako da, prema postojećim zvaničnim procjenama, pandemija je rezultirala štetom od 2 milijarde pada prometa na području Kantona, što je ako uzmemo u obzir pad prometa na nivou FBiH koji iznosi nešto više od 5 milijardi KM, skoro polovina ukupnog pada prometa u Federaciji. Međutim, prema posljednjim procjenama, privreda KS polako se vraća u normalno stanje i nadamo se da će se taj trend nastaviti i ubuduće.
U toku je realizacija pomoći privrednim subjektima u KS ukupne vrijednosti 21 milion KM. U kojoj je fazi ovaj projekat?
– Kad govorimo o pomoći privredi onda je to daleko veći iznos od 21 miliona KM, međutim u Fondu za sanaciju negativnih ekonomskih posljedica po privredu KS izazvanih koronavirusom, predviđen je ovaj spomenuti iznos od 21 miliona KM koji je rezervisan kao direktna podrška onim poslovnim subjektima kojima je Vlada KS svojom Odlukom zabranila rad, kao i najviše pogođenim privrednim subjektima, što smo cijenili kroz ukupni pad prometa za mjesece mart i april 2021. godine.
Ta podrška, dakle, odnosi se na finansiranje pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću (u FBiH) za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti u martu i aprilu 2021. godine, te za finansiranje cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće (u FBiH) za oba spomenuta mjeseca.
Mi smo u proteklom periodu prošli niz aktivnosti kako bismo realizirali ovu podršku privredi, a koje podrazumijevaju kreiranje cjelokupne potrebne zakonske infrastrukture, kao što su Izmjene i dopune Zakona o ublažavanju negativnih ekonomskih posljedica i uštedama u Kantonu Sarajevo, Izmjene i dopune Programa kratkoročnih i srednjeročnih mjera od značaja za ublažavanje negativnih ekonomskih posljedica na privredu u KS izazvanih koronavirusom, Uredbu o postupku finansiranja cijele ili dijela minimalne mjesečne neto plaće (u FBiH) za mjesece u 2021. godini, Odluku o iznosu dijela minimalne neto mjesečne neto plaće (u FBiH) za mjesece mart i april 2021. godine, Odluku o odobravanju finansiranja pripadajućih poreza i doprinosa na minimalnu mjesečnu neto plaću (u FBiH) za period trajanja zabrane obavljanja djelatnosti, te i na kraju raspisivanje javnih poziva.
Javni pozivi su završeni, već smo objavili liste prihvaćenih i odbijenih poslovnih subjekata, proveden je i zatvoren rok predviđen za prigovore na ove liste, te su uplaćena sredstva komercijalnim bankama koje će dalje ista uplaćivati na račune privrednih subjekata.
Osim ovog Fonda, mi u cilju podrške privredi imamo i Godišnji plan provođenja Programa poticaja za razvoj male privrede putem poticajnih kreditinih linija i poticajnih grant sredstava, za koje je u Budžetu planiran iznos od 8, 49 miliona KM. Jedan od najvažnijih programa iz ovog Plana je program „obezbjeđenje kreditiranja pod povoljnijim uslovima“ i s tim u vezi, prije nekoliko dana imali smo konusltativni sastanak s predstavnicima komercijalnih banaka s kojima smo razgovarali o mogućnostima imlementacije kreditne linije uz subvenvcioniranu kamatnu stopu, čiji su krajnji korisnici subjekti male privrede čije djelatnosti su obuhvaćene ovim Programom, a u skladu sa Zakonom poticaja razvoja male privrede.
Ovaj Program definira kreditiranje subjekata male privrede pod povoljnijim uslovima koji uključuje poticajna sredstva od 5 miliona KM za stoprocentno sufinansiranje kamatne stope na kredite koje privrednik – korisnik kredita ugovori s komercijalnom bankom, prethodno odabranom od strane Ministarstva privrede Kantona Sarajevo, i to za cijeli ugovoreni period otplate kredita, uključujući i grejs period. Kroz ovu kreditnu liniju projicirano je obezbjeđivanje kreditnih sredstava u iznosu od najmanje 90 miliona KM, a planirano je da se ista plasiraju putem više komercijalnih banaka, odnosno do tri banke.
Primarni cilj implementacije ovih sredstava je stabilizacija i revitalizacija poslovanja subjekata male privrede i zaposlenosti u Kantonu Sarajevo, a osim ovog programa u ovom Planu imamo još i programe Subvencioniranje/refundiranje kamata po preuzetom kreditu kod komercijalnih banaka; Poticaj za tehnološku modernizaciju, primjenu standarda kvalitete i digitalizaciju poslovanja; Poticaj za nova ulaganja u tehnološku modernizaciju i primjenu standarda kvalitete u cilju unaprjeđenja konkurentosti i/ili novog zapošljavanja; Poticaj projektima promocije obrtništva; Poticaj za obuku mladih za obrtnička-zanatska zanimanja i zapošljavanje; Poticaj za unaprjeđenje IT preduzetništva; Poticaj za unaprjeđenje preduzetništva u domenu pružanja administrativnih usluga dominantno izvozne orijentacije; Poticaj novoosnovanim – start up subjektima male privrede; Poticaj razvoja ženskog preduzetništva i Poticaj za razvoj poduzetništva mladih.
Za navedene programe uskoro ćemo raspisati javne pozive, a planiramo i opsežnu promociju istih, koju smo već počeli u saradnji s komorskim sistemima i općinama, a pozivamo i Vas da nas pratite i putem svog medija informirate svoje pretplatnike i čitatelje o navedenim aktivnostima Ministarstva privrede Kantona Sarajevo.
Radili ste na smanjenju parafiskalnih nameta. Šta je najvažnije što se uradilo po tom pitanju i ima li dodatnih planova?
– Da, radili smo na Izmjenama i dopunama Zakona o Zakonu o šumama KS i Zakonu o dopuni Zakona o turizmu, putem kojih smo smanjili parafisklane namete za općekorisne funkcije šuma i umanjenje članarine Turističkoj zajednici KS za 2020. godinu, oba za 50 posto, čime smo ostvarili rasterećenja privrednih subjekata za više od 3,5 miliona KM.
Nedavno sam imenovao i Stručnu komisiju za pripremu i izradu teksta izmjena i dopuna Zakona o šumama Kantona Sarajevo ili eventualnog donošenja novog Zakona o šumama KS, ako se ukaže potreba za istim, s ciljem sveobuhvatne zaštite šumskih dobara Kantona, kao i rješavanja problema vezanih za čuvare šuma, što će u konačnici, dovesti i do unaprijeđenja gospodarenja šumama. Ipak, krajnji cilj ovih izmjena Zakona je rasterećenje privrede potpunim ukidanjem naknada za općekorisne funkcije šuma, što smo i obećali u februaru, kad smo smanjili naknadu za OKFŠ za 50 %, tako da je imenovanje ove Komisije još jedan korak u daljnjim aktivnostima vezanim za ukidanje parafiskalnih nameta.
Naš plan je sistematsko rješavanje problema koji guše našu privredu već sigurno dvije decenije. Međutim to je dug proces i nadamo se razumijevanju kod javnosti, u smislu da se rezultati naših napora neće vidjeti odmah, ali će dugoročno biti velika rastrećenja i indikator promjena na bolje.
Šta su vaši prioriteti kada je u pitanju poboljšanje poslovnog ambijenta u KS?
– Naš prioritet je da Kanton Sarajevo postane visoko konkurentno tržište, kako za domaće, tako i za strane investicije, te da povećamo stepen zaposlenosti i nova, bolje plaćena radna mjesta, što će svakako utjecati i na poboljšanje sveukupnog standrada života u našem Kantonu.
S tim u vezi kao iznimno bitno smatramo razvijanje svijesti o važnosti poduzetništva i pokretanja novih samostalnih biznisa, kao i poticanje razvoja malog i srednjeg poduzetništva za koje najnovije stručne studije pokazuju da su generatori oporavka i ukupnog ekonomsko – privrednog razvoja na globalnom nivou.
Svjesni smo i da stvaranje uslova za razvoj ovih vrsta poduzetništva zahtijeva usklađenu politiku koja podrazumijeva uklanjanje administrativnih prepreka i preobimnog birokratskog aparata i procesa, jačanje institucija poduzetništva, poslovne infrastrukture, kao i regionalnog razvoja. Kao jedan od bitnih faktora cijenimo i usklađivanje obrazovnih procesa i potreba tržišta rada i radimo na tome da se u nastavne procese srednjeg i visokoškolskog obrazovanja uvede predmet poduzetništvo, kako bismo postigli tu sinergiju između obrazovnog procesa i potreba na tržištu rada.
Obzirom da je iz naše nadležnosti unaprjeđenje poslovnog ambijenta kroz pojednostavljivanje birokratskih procedura, kao i smanjivanje troškova za regitraciju biznisa i/ili gašenje postojećih, Ministarstvo privrede već je pokrenulo aktivnosti za izmjenu i dopunu Zakona o kantonalnoj Agenciji za privatizaciju imenovanjem interresorne Radne grupe koja, u narednih mjesec dana, treba pripremiti Nacrt za izmjene i dopune ovog zakona, a pomenute izmjene rade se zbog mogućnosti dodavanja nadležnosti Agenciji za poslove vezane za promociju i privlačenje investicija u Kanton Sarajevo, kako bismo i na taj način olakšali potencijalnim investitorima koji žele poslovati na području Kantona Sarajevo.
Kao jedan od prioriteta za unaprjeđenje poslovnog ambijenta u Kantonu smatramo i uređenje infrastukture i pravno – imovinskih odnosa u industrijskim zonama, tako da u saradnji s općinama ulažemo sredstva za opremanje postojećih industrijskih zona na području KS. Ministarstvo privrede je u svom budžetu za 2021. godinu planiralo za ovu namjenu znatno više sredstava nego ranije, odnosno sredstva su uvećana za oko 5,5 miliona KM, dok je prethodne godine za ovu namjenu bilo planirano svega 500.000 KM.
Osim ulaganja u postojeće industrijske zone, Ministarstvo privrede shodno Strategiji razvoja KS za 2021.-2027. ima u planu opremanje vlastite industrijske zone s ciljem privlaćenja strateških djelatnosti, te podršku razvoju centara za poduzetništvo, kao i osnivanje preduzetničkih inkubatora, akceleratora, tehnoloških parkova i sl. Ništa manje nije bitna ni naša težnja da vratimo likvidnost javnih preduzeća, kako bi više bila samoodrživa, te manje ovisila o budžetu KS.
Mislim da je važno istaći i da nas je period pandemije potaknuo na razmišljanje o važnosti vlastite poljoprivredne proizvodnje, tako da smo i u tom segmentu napravili dodatne iskorake, tako što smo u programu za podsticaj ove proizvodnje povećali finansijska sredstva na 6,1 miliona KM.
Također, formirali smo i Stručnu komisiju za analizu i izradu teksta izmjena i dopuna, a možda i izradu novog teksta Zakona o novčanim podsticajima u poljoprivredi na području Kantona Sarajevo, s ciljem unaprjeđenja procedura vezanih za dodjeljivanje novčanih podsticaja u poljoprivrednoj proizvodnji.
Osim toga, podaci kojima trenutno raspolažemo u Sektoru za poljoprivredu kazuju da se bilježi povećan rast zanimanja za poljoprivrednu proizvodnju na području Kantona Sarajevo, a to se najbolje vidi po interesu za podsticaje u poljoprivredi jer do 31. maja ove godine imali smo 247 više zahtjeva za podsticaje nego u prethodnoj godini u istom periodu; odnosno, prošle godine u ovo vrijeme Odjeljenje je zaprimilo 454 zahtjeva za podsticaje, dok je ove godine zaprimljeno 704 zahtjeva, a obzirom da su rokovi za većinu programa otvoreni tokom čitave godine, shodno trenutnom stanju, očekuje se još veći broj prijava.
Poseban interes iskazan je za podsticaje u plasteničkoj proizvodnji, a zatim i za pčelarstvo, krave koje jesu i one koje nisu u sistemu, vlastiti uzgoj teladi, tov piladi, junadi i junica, te kupovinu mehanizacije. Sve navedeno indicira da ćemo imati povećan obim poljoprivredne proizvodnje u 2021. godini.
Turistički radnici u KS nezadovoljni su odredbama o ulasku u BiH. Vlada KS nudila je čak ranije da Vijeću ministara isplati iznos koji se gubi ukidanjem viza za turiste iz Saudijske Arabije. Šta Vlada KS može i planira poduzeti da turizam oživi?
– Da, mi smo bili spremni izdvojiti sredstva koja je Vijeće ministara navelo kao razlog odbijanja Odluke o ukidanja viza spomenutoj grupi turista jer bi nam se taj novac mnogostruko vratio i generirao bi znatno brži oporavak našeg turističkog sektora koji je jedan od najpogođenijih pandemijom. Procjene su da je pad prometa u ovom sektoru više od 80%, tako da nam je ovo bila jedinstvena šansa za sve djelatnosti koje su direktno i indirektno povezane s turizmom.
Ministarstvo privrede ima direkciju za turizam u kojoj nažalost nemamo ni jednog zaposlenog, ali u dogledno vrijeme planiramo to promijeniti jer turizam je jedna od najvažnijih grana privrede u Kantonu. Također, imamo i Turističku zajednicu KS koja, shodno Zakonu o turističkim zajednicama i Zakonu o turizmu KS, koji regulišu njene aktivnosti i nadležnosti, radi na projektima koji će unaprijediti turističku ponudu u Kantonu Sarajevo.
Osim toga, planiramo u skorije vrijeme pokrenuti određene aktivnosti, kao što je formiranje Komisije za izmjenu i dopunu Zakona o turizmu koja će raditi na unaprijeđenju određenih zakonskih regulativa, kako bi se olakšao razvoj i rast ove privredne grane u Kantonu. Također, pripremamo i Strategiju razvoja strateških grana privrede u KS, među kojima je i turizam.
Mnogo je potencijala za razvoj turizma u našem Kantonu jer mi ovdje imamo spomenike kulturno – historijske baštine, imamo Baščaršiju koja je sama po sebi spomenik jednom dobu, muzeje i druge institucije koje mogu i trebaju u svom djelovanju promovirati i ratni period naše zemlje, odnosno kulturu sjećanja i pamćenja uvrstiti u turističku ponudu, što je vrlo intersantno turistima, i domaćim i stranim. Također, kao multikonfesionalna sredina imamo sjajne potencijale za vjerski turizam. Osim toga, nadomak Sarajeva su i naše planine koje su potencijal za razvoj outdoor turizma, te eko i etno – ruralnog turizma.
Dakle, mnogo je potencijala i ono što mi kao Ministarstvo privrede trebamo i planiramo da radimo je adekvatno upravljanje turističkim destinacijama, što podrazumijeva integrisani pristup, odnosno sinergijsko djelovanje javnog, privatnog i nevladinog sektora (turističkih udruženja) u razvoju pomenutih grana turizma. Naš osnovni cilj je da napravimo atraktivnu turističku infrastrutkuru, kao i ponudu koja će turističku sezonu produžiti na cijelu godinu jer imamo potencijale i za ljetni i za zimski, kao i međusezonski turizam, te na taj način zainteresovati potencijalne turiste da produže boravak kod nas i požele da se vraćaju iznova. Vrlo je važno da je Sarajevo na globalnom turističkom tržištu pozicionirano kao atraktivna destinacija i mi trebamo iskoristiti tu šansu.
Od trenutnih aktivnosti mogu izdvojiti da smo već pokrenuli aktivnosti koje se tiču ljetne sezone na olimpijskim planinama Igmanu i Bjelašnici, radimo na turističko – saobraćajnoj infrastrukturi, na rješavanju problema koji su godinama smetnja našim turistima, kao što je nepostojanje parking mjesta za autobuse, signalizacija za outdoor turizam i drugo.
Važno mi je istaći da imamo mnogo projekata i ideja koje nam nude turistička udruženja i koja se volonterski stavljaju na raspolaganje Ministarstvu privrede i Turističkoj zajednici KS; oni su nam odlični partneri i ovom prilikom zahvaljujem im se na nesebičnom angažmanu i vremenu jer doista mislim da zajedno možemo mnogo više i mnogo bolje.
U okviru svojih aktivnosti Ministarstvo privrede KS je realiziralo i prošireni i inovirani investicijski profil Kantona Sarajevo “Investirajte u Kanton Sarajevo”. Šta su aduti KS i ima li najave nekih novih investicija?
– Ministarstvo privrede KS, kako sam u nekoliko navrata isticao, predano i u kontinuitetu radi na unaprjeđenju odnosa s privatnim sektorom, kao i na unaprjeđenju i poboljšanju sveukupnog poslovnog ambijenta kako bi Kanton Sarajevo bio što privlačniji stranim, ali i domaćim investitorima.
S tim namjerama krenuli smo u realizaciju proširivanja i inoviranja sadržaja u postojećem investicijskom profilu Kantona i krajem aprila iz štampe je izašla nova, dorađena verzija publikacije “Investirajte u Kanton Sarajevo”, s detaljnim pregledom investicijskih potencijala u Kantonu. Publikacija je dvojezična; dostupne su varijante na bosanskom i engleskom jeziku, a u pdf formatu dostupan je i na web stranici Ministarstva.
Što se tiče aduta, Kanton Sarajevo ih doista ima mnogo, prije svega kao glavni grad i centar privredne djelatnosti naše zemlje. Također položaj Bosne i Hercegovine i grada Sarajeva, na globalnom tržistu dosta je povoljan jer su među top 10 investicijskih lokacija u kategoriji srednje velikih evropskih regija, dok su, po osnovu troškovne efikasnosti bili na 4. država i grad na 6. mjestu u 2016/2017 , te 3. mjestu u 2018/2019.
Osim toga, prirodna bogatstva – poljoprivredno i šumsko zemljište s obiljem izvora vode u ekološki očuvanom okruženju, tradicija industrijske proizvodnje kao osnova za primjenu modernih tehnologija i transfer know-how, izvrsne investicijske lokacije i radna snaga s kvalifikacijama i vještinama po konkurentskoj cijeni rada pružaju mogućnost investiranja u proizvode i usluge s dodanom vrijednošću u proizvodnji zdrave hrane, metalskoj i drvnoj industriji, turizmu, IT sektoru, farmaceutskoj industriji, kreativnim industrijama i obrazovanju.
Također, uz razvijen putni, željeznički i avionski cargo transport i blizinu morskih i riječnih luka, iz Kantona Sarajevo moguće je u kratkom vremenu transportovati proizvode i usluge na tržišta Evrope, Bliskog Istoka, Rusije i drugih velikih tržišta.
Kao poseban adut Kantona mogao bih izdvojiti činjenicu da smo mi reformski orjentisana Vlada, te kako sam već rekao, kontinuirano radimo na stvaranju boljeg, konkurentnijeg i sigurnijeg poslovnog okruženja, kao i vraćanju povjerenja u institucije, kako za domaće, tako i za strane ulagače.
Nažalost, Kanton Sarajevo ne može se pohvaliti nekim značajnim investcijama posljednjih godina, a pandemija je samo dodatno zakočila potencijalne investicije. Mi se nadamo da će se to promijeniti i kako sam već ranije naveo, poduzimamo aktivnosti koje će Kanton učiniti atraktivnom i sigurnom destinacijom i za strane i za domaće investitore.
Ima li novih infomacija o dolasku njemačke kompanije Lidl u BiH, odnosno Kanton Sarajevo?
– Mi smo obavili zvanični razgovor s predstavnicima Lidla i ponudili im lokacije za njihov logisitički centar i poslovnice. Od tog sastanka do danas nismo dobili zvaničnu povratnu informaciju, tako da novih informacija nemamo. Međutim, upoznali smo predstavnike ove kompanije s činjenicom da je Vlada KS, shodno svom opredjeljenju, uvijek spremna stati iza ovakvih investicija.
