Predstojeće sankcije američkog predsjednika Donalda Trampa Iranu su najveća neizvijesnost s kojom se svjetsko tržište nafte trenutno suočava, a zategnuti odnosi Zapada i Saudijske Arabije situaciju čine dodatno neizvjesnom.
Nestabilnosti na svjetskom tržištu, kao što je poznato, odmah se odražavaju i na BiH, gdje u posljednje vrijeme također rastu cijene goriva.
Sankcije stupaju na snagu 5. novembra i pitanja je koliko će Iran nakon toga uspjeti prodavati nafte na svjetskom tržištu, piše BiznisInfo.
Hoće li se Saudijci svetiti
Južna Koreja, Japan, Grčka i Francuska već su smanjile kupovinu nafte iz Irana. Pitanje je da li će Indija prkositi Trampu i nastaviti kupovati iransku naftu, te da li će se sankcijama povinovati Kina usred trgovinskog rata sa SAD.
Drugi ključni igrač je Saudijska Arabija, najveći svjetski izvoznik nafte (SAD su odnedavno najveći proizvođač). Niko ne zna tačno koliko će Saudijska Arabija povećati proizvodnju da nadomjesti iransku naftu.
– To je jedna velika neizvjesnost s kojom se tržište sada suočava: Koliko Saudijci mogu povećati izvoz u tako kratkom roku – rekao je Michael Wittner, istraživač u banci Societe Generale, pišu američki mediji, prenosi BiznisInfo.
Čak i ako je Saudijska Arabija u stanju da proizvede mnogo više nafte, pitanje je da li će biti raspoložena da to učini, u svjetlu skandala sa nestankom novinara Džamala Kašogija.
Amerika nema dovoljno naftovoda
Podsjetimo da Zapad najavljuje kaznene mjere protiv Rijada zbog, kako se sumnja, ubistva novinara Washington Posta, a da Saudijska Arabija najavljuje osvetu svima koji naruše njene interese. Najjače oruže koje Rijad ima u svojim rukama je upravo nafta.
Stručnjaci su ubijeđeni da kraljevina neće smanjiti proizvodnju, jer bi to naštetilo i njenim interesima. No, možda jednostavno neće žuriti s povećanjem izvoza što će biti prijeka potreba nakon smanjenje priliva iranske nafe. Saudijska Arabija može odlučiti da rast bude postepen i spor.
Sjedinjene Američke Države također, kako se procjenjuje, neće moći kompenzirati iransku naftu. Proizvodnja u SAD je malo usporila posljednjih mjeseci zbog infrastrukturnih ograničenja.
Naime, proizvodnja u najvećem nalazištu, Permian bazenu u Zapadnom Tekasu, toliko je brzo rasla da su premašeni kapaciteti naftovoda koji vode naftu do rafinerija. To usko grlo će potrajati sve do druge polovine 2019. kada će biti pušten u rad novi naftovod.
Iran je X-faktor
U međuvremenu, Iran ostaje glavna nepoznanica. Trgovci naftom nadaju se da će Tramp donijeti odluke kojima će omogućiti državama da kupuju bar određene količine iranske nafte.
Zasada, Tramp ima veoma oštar stav prema Teheranu.
John Bolton, Trampov savjetnik za nacionalnu sigurnosti, ranije je rekao da je cilj da se iranski izvoz nafte svede na nulu do novembra.
S druge strane, mediji nagađaju da bi se Tramp mogao odlučiti za „srednju opciju“ kako bi izbjegao nagli skok cijena nafte i plina pred izbore za američki kongres 6. novembra.
Iran je peti najveći proizvođač nafte na svijetu, sa izvozom od 2,5 miliona barela nafte dnevno tokom prve polovine 2018.
Kupci iranske nafte počeli su smanjivati narudžbe nakon što je Tramp u maju najavio ponovno nametanje sankcija.
Dvnevni izvoz je već u julu pao na 2,3 miliona barela, a u septembru je iznosio tek 1,6 miliona. Dakle, izvoz je pao za 0,9 miliona barela, a procjene su da će ukupno pasti za 1,7 miliona barel dnevno. Ključna će biti reakcija Kine i Indije, najvećih kupaca iranske nafte.
U međuvremenu, Irak, Nigerija i Libija su posljednjih mjeseci povećali proizvodnju nafte, no izvoz iz ovih država je ranjiv zbog unutrašnjih nestabilnosti.
Drugim riječima, pred tržišem nafte je veoma neizvjestan period pa je moguć i dalji rast cijena goriva.
