Izgradnja autoputa Sarajevo – Beograd posljednjih dana glavna je tema političara u dvije države, naročito u BiH, iako nikakva studija o isplativosti tog projekta nije rađena.
Autoputevi su veoma skupi i traže ogromno zaduženje, pa se grade samo oni koji su na vrhu liste prioriteta, koji imaju dovoljno prometa da budu isplativi i koji imaju veliki uticaj na razvoj cijele ekonomije.
Za BiH je prioritet izgradnja koridora 5c koji prolazi kroz najgušće naseljena i najrazvijenija mjesta, s najvećom gustinom prometa i uvezan je u međunarodnu mrežu koridora.
BiH je od 2000 godine izgradila tek trećinu koridora 5c a za ostatak ne zna gdje će naći pare ni kako će ih vraćati.
Osim toga, prioriteti su još i cesta Lašva – Donji Vakuf koju vlasti godinama obećavaju i koja je drugi najprometniji pravac, te bolje uvezivanje Krajine i Tuzle, kao industrijski bitne regije, s ostatkom zemlje.
Koridor 5c: Gradi se 16 godina, izgrađena tek trećina
Osim toga, Hrvati upozoravaju da je Hercegovina potpuno zapostavljena u izgradnji cesta i da se mora krenuti s izgradnjom koridora 5c na južnoj trasi.
U Republici Srpskoj također je akcenat na mnogo razvijenijem, naseljenijem i prometnijem zapadnom dijelu.
Kada se sve to uzme u obzir jasno je da je gradnja autoputa kroz slabo naseljenu i nerazvijenu regiju istočne Bosne ka Beogradu prava utopija.
Srbijanska ministrica saobraćaja Zorana Mihajlović rekla je da bi taj put koštao oko 800 miliona eura, a ona i bh. ministar Ismir Jusko u narednom periodu će raditi na utvrđivanju trase. (Kako se može znati cijena nečega čemu se ne zna ni trasa?!)
Rečeno je da je Turska izrazila spremnost da finansira ovaj projekat. Naravno, vjerovatno će biti riječ o povoljnom kreditu uz uslov da turske firme dobiju posao izgradnje, kako se obično radi u ovakvim slučajevima.
Računica Turske je jasna, prvo će njene firme dobiti novac za gradnju a kasnije će se novac od otplate kredita vratiti u budžet.
BiH to zaduženje sebi ne može priuštiti s obzirom na druge prioritete koji čekaju, na rupe u budžetu oba entiteta i na stalan rast vanjskog duga koji i ovako izmiče kontroli.
Osim toga, autoputevi se planiraju godinama unaprijed i definišu se dugoročnim strategijama transporta i razvoja koje usvaja parlament, a ne dogovorom dva ministra.
Na kraju, treba reći da je ova tema došla u trenutku rasta napetosti između BiH i Srbije i vjerovatno je poslužila tek da se stvari malo relaksiraju i da se skrene pažnja s nekih ružnih tema.
Odnose Sarajeva i Beograda neophodno je unapređivati, ali ne na način da se zamajavaju narodne mase nego da se istinski radi na projektima od kojih će ljudi s obje strane Drine imati koristi.
(Autor: BiznisInfo)
