Sarajevski aerodrom imao je ove godine, kao i aerodromi širom svijeta, ogroman pad broja putnika jer je pandemija koronavirusa odnosno ograničenja uvedena kako bi se ona stavila pod kontrolu srezao putovanja.
Kao ni većinu aerodroma u regionu i svijetu ni Međunarodni aerodrom Sarajevo nisu zaobišle posljedice pandemije. Aerodrom u glavnom gradu BiH suočen je s naglim padom broja putnika i aviooperacija a pogledaju li se statistički podaci pandemija ga je vratila najmanje 20 godina unazad kada je riječ o obimu prometa, kaže u razgovoru za BiznisInfo Alan Bajić, v.d. direktora Međunarodnog aerodroma Sarajevo.
Prethodnu godinu aerodrom je završio s manje od 250 hiljada putnika koliko je, poređenja radi, imao krajem devedesetih godina, a kako kaže Bajić, biće potrebno nekoliko godina da se promet vrati na stanje prije pandemije.
Pandemija je usporila i radove na proširenju kapaciteta.
Usporeni radovi
– Usljed dešavanja koje je prouzrokovala pandemija korona virusa i dinamika izvođenja radova na projektu proširenja aerodromskih kapaciteta je usporena. Rok za završetak radova je prolongiran za kraj 2021. godine. Planirani i započeti dodatni kapaciteti projektirani u skladu sa Master planom, koji je osnova za dugoročni razvoj aerodroma, a kojim je planirana između ostalog i realizacija projekta „Modernizacija i dogradnja Terminala B“ sa projiciranim uvećanjem kapaciteta sa duplim parametrima u odnosu na postojeće – kaže Bajić dodajuči da ovo prolongiranje neće predstavljati prepreku za normalno funkcionisanje aerodroma jer su postojeći kapaciteti i infrastruktura su sasvim zadovoljavajući za kvalitetan odgovor na očekivane zahtjeve aviokompanija.
Sačuvati radna mjesta
Ističe kako je jedan od najvećih izazova koje nameće aktuelna nepovoljna ekonomska situacija i pronalaženje rješenja da se očuvaju radna mjesta.
– Neosporna činjenica da je privredna grana avijacije u svakom segmentu poslovanja direktno ugrožena pa tako i u oblasti radnog statusa uposlenika. Uprava poduzima sve prepoznate aktivnosti na očuvanju radnih mjesta jer se radi o radnicima sa specifičnim znanjima i vještinama koje je teško naći na tržištu rada pogotovo u BiH. Zbog značajno smanjenog obima prometa naravno, smanjili smo broj angažovanih radnika, odnosno uskladili sa trenutnim potrebama. Na mjesečnoj osnovi, a u skladu sa planiranim obimom prometa, radi se preraspodjela radnika i njihov angažman se usklađuje sa poslovnim potrebama za taj mjesec. Plate su smanjene za 30-35 % ali do sada nije bilo otkaza niti otpuštanja radnika, osim radnika kojima je isticao ugovoreni period radnog odnosa – pojasnio nam je Bajić.
Vratiti kompanije na aerodrom
Aerodrom trenutno opslužuje 6 aviokompanija sa značajno smanjenim brojem letova. Poređenja radi, u isto vrijeme 2019. godine preko sarajevskog aerodroma letove je obavljalo 16 redovnih aviokompanija.
– To je naš cilj za naredni period, vratiti kompanije koje su redovno saobraćale preko sarajevskog aerodroma i naravno aktivno raditi na dovođenju novih. Stabilizacija prometa, vraćanje i uspostavljanje novih linija te njihova redovnost zavise od mjera koje se provode u svakoj pojedinoj državi pa tako i u BiH. S obzirom da su u većini zemalja još uvijek na snazi restriktivne mjere kada je u pitanju ulazak stranih državljana, to je ujedno i glavni razlog postepenog uspostavljanja broja linija od strane kompanija – govori nam Bajić.
Kada je riječ o ljetnom redu letenja, od aprila imaju najave povratka određenog broja aviokompanija i redovnih letova.
– Riječ je o aviokompanijama koje su veliki obim prometa putnika ostvarile u periodu prije pandemije. Vjerujem da će 2021. globalno biti godina stabilizacije situacije kada je riječ o pandemiji što bi se naravno trebalo pozitivno odraziti na promet putnika i roba zračnim putem – predviđa Bajić.
Pregovori za uspostavu baze
Takođe, moguće je da u narednom periodu jedna aviokompanija koja uspješno posluje na području cijele Evrope otvori svoju bazu na Međunarodnom aerodromu Sarajevo.
– Vezano za Javno obavještenje za podnošenje prijedloga za otvaranje baze na Međunarodnom aerodromu Sarajevo u periodu 2021. – 2023. godina, jedna aviokompanija je dostavila ponudu u predviđenom roku i trenutno su u toku pregovori oko uspostavljanja baze. Tek po okončanju istih znati ćemo da li će doći do uspostavljanja baze na Međunarodnom aerodromu Sarajevo – kazao nam je Bajić.
Navodi kako je riječ o kompaniji koja nije nepoznata na ovim prostorima, ima dosta širok dijapazon destinacija, respektabilnu flotu i uspješno posluje na području cijele Evrope. Otvaranje baze u Sarajevu bilo bi veoma značajno za aedrodrom ali i za cijeli turistički sektor.
– Kao što to obično biva, baza kompanije na jednom aerodromu znači generiranje većeg obima prometa (veći broj letova i značajno povećanje broja putnika, uvođenje novih i dodatnih linija). Sve to je jako bitno ne samo za Aerodrom Sarajevo, već i za kompletan turistički sektor u BiH i sve subjekte čiji rad i oporavak u narednom periodu u velikoj mjeri ovise od oporavka avio-prometa u našoj zemlji. Iskreno se nadamo pozitivnom ishodu pregovora i uspješnom baziranju zainteresirane aviokompanije na Međunarodnom aerodromu Sarajevo. Kao što znate, u cilju pružanja pomoći sektoru avijacije i turizma u našoj zemlji, Vlada Federacije BiH odlučila je ukinuti naplatu putničke takse-naknada za razvoj i unapređenje avio prometa u Federaciji BiH – kazao nam je Bajić.
Prekinut ugovor
Bajić je prokomentarisao i situaciju s kompanijom FlyBosnia koja je prije nekoliko dana najavila da u narednim mjesecima namjerava obnoviti letove i nabaviti četiri nova aviona.
– Aviokompanija FlyBosnia nije izmirila svoja dugovanja, niti je prihvatila prijedlog o načinu otplate duga te je raskinut Ugovor o pružanju usluga prihvata i otpreme zrakoplova, putnika i prtljaga između J.P. Međunarodni aerodrom Sarajevo i aviokompanije FlyBosnia – kazao nam je Bajić.
Zahvalnost Vladi FBiH
Bajić ističe kako uprava aerodroma čini sve neophodno kako bi stvorili uslove za što brži oporavak aerodromske djelatnosti. Federalno ministarstvo prometa i komunikacija i Vlada Federacije Bosne i Hercegovine, je kroz set mjera ublažavanja negativnih ekonomskih posljedica uzrokovanih Covid 19 virusom poduzela konkretne aktivnosti njihovog ublažavanja.
– Moramo istaći i iskoristiti priliku da se ispred kolektiva J.P. Međunarodni aerodrom „Sarajevo“ d.o.o. Sarajevo, zahvalimo Vladi FBiH i resornom ministarstvu na podršci, pogotovo u dijelu obezbjeđenja finansijskih sredstava za nastavak realizacije započetih ključnih infrastrukturnih projekata koji su neophodni za obavljanje poslovnih procesa na Međunarodnom aerodromu Sarajevo – kaže Bajić.
D. Hadžić