Bh. kompanije koje rade za automobilsku industriju u najvećoj mjeri oslanjaju se na lance dobavljača evropskih proizvođača automobila. Krah autoindustrije u Evropi uzrokovan pandemijom koronavirusa stoga je uzeo danak i kada je u pitanju poslovanje bosanskohercegovačkih kompanija koje su doživjele pad narudžbi i suočile se sa izazovom da održe poslovanje i radna mjesta u nezapamćenom ekonomskom potresu.
U prvim danima pandemije njen uticaj nije se osjetio previše te nije uzrokovao pad proizvodnje i potražnje za dijelovima i komponentama, no “jačanjem” pandemije, broj i količina narudžbi koje su primale bh. kompanije počeo je postepeno padati da bi se na kraju gotovo pa potpuno obustavile isporuke i nove narudžbe, kaže Armin Hodžić, direktor sektora energetike i koordinator projekta “Razvoj automobilske industrije FBiH” u Privrednoj komori Federacije BiH.
– Kažem gotovo pa potpuno, jer postoji određeni broj kompanija koje su i tokom pandemije, istina dosta otežano i na samo njima poznate načine, uspjele održati proizvodnju i isporuku dijelova i komponenti. Zatvaranjem granica kao i obavezom pridržavanja mjera zaštite uposlenika, proizvodni i transportni procesi su dosta otežani a na određenim mjestima ih nije bilo moguće nikako ni provoditi. Tokom pandemije, kompanije koje nisu mogle održati proizvodnju svoje uposlenike su upošljavale na drugim poslovima unutar kompanije, interno “prekvalifikovale” za rad na poslovima izrade medicinske i zaštitne opreme, slale na godišnje odmore ili eventualno na plaćene dopuste. Obzirom da je automobilska industrija dosta specifična i zahtjevna, samo one kompanije koje nisu imale drugih rješenja prekidale su radne odnose sa svojim uposlenicima uz dogovor da će po ponovnom uspostavljanju proizvodnih procesa oni imati prioritet u ponovnom zapošljavanju. Koliko je meni poznato, vrlo mali broj uposlenih u automobilskoj industriji BiH je ostao bez posla prvenstveno zahvaljujući razumijevanju vlasnika i menadžmenta kompanija – kaže Hodžić za BiznisInfo.
Rad sa smanjenim kapacitetima
To nam potvrđuju i u kompaniji Jifeng Automotive u Žepču. Direktor Arnes Hubljar kaže da u periodu od marta do maja nije bilo narudžbi jer je i poslovanje proizvođača automobila za koje rade – BMW, Audi, VW, Škoda – bilo u potpunom zastoju.
– Mi pratimo autoindustriju u Evropi i svijetu i svaki neradni dan u BMW-u ili Volkswagenu utiče direktno i na nas. Tako da smo u martu, aprilu i maju radili na oko 50 posto kapaciteta. Prvi period smo radili na zalihe dok je bilo materijala pa smo onda smanjili. Nismo imali narudžbi i nije bilo nimalo ugodno – kaže nam Hubljar.
No i pored te činjenice, u kompaniji koja proizvodi presvlake za uzglavnice i rukohvate nije bilo otpuštanja radnika.
– Kako bismo sačuvali radnike, uveli smo skraćeno radno vrijeme. Da smo radili puno radno vrijeme, morali bismo otpustiti 30 posto radnika. Tako da ovom mjerom skraćenog radnog vremena želimo sačuvati ljude, iako će ona ići na naš trošak – kaže Hubljar.
U Jifeng Automotiveu trenutno rade na 60 posto narudžbi u odnosu na prethodni period kao i u odnosu na ono što je bilo planirano. Pretpostavljaju da će taj nivo kao i skrećano radno vrijeme potrajati i naredna dva mjeseca.
Preusmjeravanje kapaciteta
I jedna od najvećih bh. kompanija susrela se u periodu pandemije sa izazovom održavanja poslovanja i očuvanja radnih mjestta.
Poznato je da je Prevent Grupacija u proteklom periodu preusmjerila svoje kapacitete u proizvodnju zaštitne opreme, te pridržavajući se epidemioloških mjera tokom trajanja pandemije osigurala kontinuitet poslovanja i zadržala radna mjesta.
– Upravo zahvaljujući našoj mogućnosti prilagođavanja i dobro razvijenom lancu snabdijevanja, u momentu potpune obustave narudžbi od strane kupaca, nismo prekidali rad već smo prateći sve mjere zaštite zdravlja, preusmjerili kapacitete u proizvodnju maski i odijela za različite ustanove u BiH i regiji, te tako zadržali radna mjesta. Shodno potencijalima na tržištu, na pojedinim proizvodnim lokacijama ćemo nastaviti ovu djelatnost i razvijati nove proizvode za koje imamo znanje i vještine – ističe predsjednik Uprave Prevent CEE Haris Rahman.
Neizvjestan oporavak industrije
Svjedoci smo da su ekonomske posljedice panedmije koronavirusa svakog dana sve veće. Kao jedna od najznačajnija globalnih industrija, auto industrija bilježi pad od preko 70%, a dugoročne mjere oporavka velikih proizvođača su još neizvjesne i ne zna se kada će pokrenuti proizvodnju u punom kapacitetu.
U tom smislu Prevent Grupacija, prateći globalne tokove tržišta u industrijama u kojima djeluje, poduzima niz mjera ušteda kojima će se osigurati održivo poslovanje i nastavak razvoja u narednom periodu.
– Kada su u pitanju prakse u automobilskoj industriji, prilagođavamo proizvodne kapacitete narudžbama. Pokrenuli smo i aktivnosti na konsolidaciji poslovnih procesa, te će restrukturiranjem pojedinih proizvodnih jedinica biti neophodno optimiranje dijela radnih mjesta. Međutim, kao što smo i ranije istakli, cilj nam je da to bude minimalan broj u odnosu na ukupan broj zaposlenih u Prevent Grupaciji. Istovremeno, u kontaktu smo sa postojećim i novim kupcima sa kojima radimo na razvoju novih proizvoda kroz vertikalnu integraciju, kao i širenju tržišta prilagođavajući se trendovima i zahtjevima svjetske ekonomije.
Sve navedene aktivnosti imaju za cilj osigurati kontinuet održivog i uspješnog poslovanja i dugoročni rast broja zaposlenika – kažu nam u Prevent Grupaciji.
Ipak prilika
No Armin Hodžić iz Privredne komore FBiH smatra kako trenutna situacija, koliko god bila prijetnja, još više je prilika da se bosanskohercegovačke kompanije bolje i značajnije pozicioniraju kada su u pitanju lanci dobavljača automobilske industrije.
– Trenutno, lanci dobavljača su prekinuti i radi se na formiranju novih, što naše kompanije moraju iskoristiti uvažavajući svoje prednosti ali i greške iz prethodnog perioda te pokušati pozicionirati se što bolje. Na osnovu trenutnih saznanja, naše kompanije dobijaju kako zahtjeve za ponude tako i ponude za određene materijale i usluge sa puno više strana nego prije. Također, mi u Privrednoj komori Federacije Bosne i Hercegovine dobijamo zahtjeve za upoznavanje i predstavljanje Grupacije Automobilske Industrije sa više strana i uz konsultaciju i dogovor sa kompanijama, radimo na povezivanju i ostvarivanju saradnje između zaintersiranih strana – kaže za BiznisInfo Hodžić.
Obzirom da su većina sajamskih aktivnosti u 2020. godini otkazane, a za rijetke koje nisu postoji dosta manji interes, Hodžić kao posebno značajno ističe da su kompanije iz Bosne i Hercegovine prepoznale šansu i priliku, i ove godine drugu godinu za redom njih 6 će se predstaviti na prestižnom sajmu IZB2020 u Wolfsburgu u Njemačkoj.
Sajam koji Volkswagen svake dvije godine organizuje za svoje dobavljače ove godine održava se od 6. do 8. oktobra.
Prije dvije godine, Bosna i Hercegovina se po prvi put predstavila na ovom sajmu sa 8 kompanija i bila jedna od 34 svjetske zemlje učesnice. Tada, ukupno 838 izlagača je predstavio svoje proizvodne programe sa posljednjim dostignućima i potencijalima, a ove godine se očekuje oko 900 izlagača.
Također, pored ovog sajma, među bh. kompanijama vlada zainteresovanost i za izlaganjem na prethodno pomjerenom sajmu GACS2020, koji se ove godine održava u Stuttgartu od 10. do 12. novembra, najavljuje Hodžić. Također i na ovom sajmu, Bosna i Hercegovina se prošle godine po prvi put predstavila i imala vrlo zapažen nastup te sajam je ocijenjen kao uspješan.
– Možemo konstatovati da je vrlo težak i iscrpljujući period iza nas, ali i pred nama, te je vrlo bitno naglasiti da automobilska industrija, kako evropska tako i bosanskohercegovačka, je u ponovnom pokretanju s tim da je izvršen svojevrstan “reset” lanaca dobavljača i da to trebamo i moramo prepoznati i iskoristiti za što bolje pozicioniranje u budućnosti – kaže Hodžić.
Autoindustrija ipak ne ovisi o Kini
Kada je u pitanju uticaj korona virusa na evropsku i svjetsku automobilsku scenu, vrlo je interesantno, obzirom da je pandemije započela u Kini, da se praktično pokazalo da evropski proizvođači vrlo malo zavise od proizvođača komponenti koji dolaze iz Kine, iako je percepcija bila dosta drugačija, smatra Hodžić.
– Zaključak je da kineski proizvođači u proizvodnji automobila u Evropi učestvuju sa nekih 10-15%. Praktičan dokaz tome je činjenica da početak i širenje korona virusa u Kini nije se značajnije, da ne kažem nikako, odrazilo na automobilsku industriju Evrope. Tek po dolasku i širenju pandemije po evropskim zemljama, automobilska industrija je osjetila uticaj. Obzirom na primjenjene mjere zaštite ljudi tokom pandemije, smanjenje kretanja ljudi i zabrane rada pojedinim djelatnostima, kao posljedica došlo je do smanjene potrošnje – kupovine a samim time i proizvodnje što je rezultiralo postepenim smanjenjem proizvodnje komponenti odnosno postepenim i na kraju potpunim prekidanjem lanca dobavljača komponenti za automobilsku industriju. Istina, u početku pandemije, nekih 10-ak dana uticaj pandemije se i nije toliko “osjetio” jer je većina automobilskih brendova imala ambiciozne planove koje su poprilično teško sustizali te su prve dane pandemije iskoristili da sustignu planove proizvodnje i lagera vozila. Nakon toga, a sa uvođenjem oštrijih mjera zaštite ljudi u većini evropskih zemalja kao i zabrane kretanja i zatvaranja granica što je uzrokovalo ionako male isporuke dijelova i komponenti još težim, kreće strmoglavi pad prodaje i prozvodnje automobila ali i automobilskih komponenti da bismo u jednom trenutku u periodu od 7 dana imali zatvorene sve fabrike u Evropi ali i svijetu i prekinute lance dobavljača – kaže Hodžić.
Pokretanje proizvodnje
Danas, nakon sticanja uslova za ponovno pokretanje proizvodnje u fabrikama širom Evrope, popriličan broj fabrika uz pomoć Vlada i različitih fondova je manje-više pokrenulo proizvodnju ali uz poštivanje predloženih mjera zaštite i u kapacitetima od 40% pa do 60% optimalnih kapaciteta.
B. Šutvić
