Kartična klirinška kuća i procesni centar Bamcard već dvadeset godina uspješno posluje u Bosni i Hercegovini. O radu kompanije koja je vlasnik jednog od rijetkih domaćih platnih brendova, pogodnostima novih načina plaćanja i budućnosti kartičnog poslovanja, razgovarali smo sa Almom Ahmić, direktoricom Bamcarda.
Bamcard d.d. Sarajevo je kartična klirinška kuća i procesni centar u Bosni i Hercegovini koji pruža potpunu podršku kartičnom poslovanju banke. Možete li za naše čitatelje pojasniti šta to tačno znači?
Bamcard se ubraja među prve fintech pionire u BiH i osnovan je prije 20 godina sa ciljem zajedničkog djelovanja banaka u Bosni i Hercegovini i obezbjeđenja zajedničke tehničke inftrastrukture za savremeno poslovanje bankovnim karticama. Strateško opredjeljenje nam je smanjiti troškove banaka, a samim tim i krajnjih korisnika odnosno građana Bosne i Hercegovine te kontinuirano i u skladu sa tržišnim potrebama ulagati u razvoj novih servisa i proizvoda s ciljem dugoročnog unapređenja platnog prometa.
Alma Ahmić, Bamcard
Bamcard je u regiji specifična kompanija po tome što iako nas primarno predstavljaju kao procesni centar naša glavna funkcija i ujedno ona koja nas diferencira u odnosu na druge je funkcija klirinške kuće za domaće kartične transakcije, a koje su obuhvaćene Visa, Mastercard i Bamcard karticama.
Bamcard u tu svrhu ima uspostavljen sistem neto poravnanja sa Centralnom Bankom BiH za kliring i poravnanje domaćih transakcija između banaka članica Bamcard sistema. Ovo je zanimljivo iz razloga što u većini razvijenih država, za razliku od država u regiji, postoje domaće klirinške kuće za kartično poslovanje koje su na različite načine su organizovane, negdje u sklopu centralnih banaka, dok u nekim drugim državama u obliku pravnih društava kao što je to slučaj sa Bamcardom. Zbog toga naglašavam da je BiH specifična jer je rijedak primjer države u regiji koja je obezbijedila klirinške usluge.
Pored navedenog, djelatnost procesnog centra jeste procesiranje transakcija i switching prema vodećim kartičnim kućama (Mastercard, Visa). Bamcard posjeduje integralno i kompletno rješenje za personalizaciju bankarskih i nebankarskih kartica, pri čemu osigurava personalizaciju kartica.
Osim navedenog, bankama nudi potpunu uslugu podrške poput call centra, upravljanja i monitoringa ATM i POS mreže 24/7/365. Podrška se ogleda u savjetovanju banaka prilikom implementacija novih kartičnih servisa i proizvoda.
Posebno smo ponosni što većinu naših servisa i proizvoda razvijamo sami i u saradnji sa domaćim fintech kompanijama, što nam daje konkurentsku prednost u smislu kvaliteta pružene usluge.
Sa kojim bankama sarađujete i imate li namjeru širenja saradnje i sa drugim bankama?
Bamcard trenutno sarađuje sa preko 20 banaka kao i drugim kompanijama u Bosni i Hercegovini i Evropi. Ovo nije bilo lako postići, ali izuzetnim trudom i ulaganjem cijelog Bamcard tima potvrđujemo našim korisnicima iz godine u godinu da smo mi najbolji izbor za njih i da brinemo o njihovim potrebama.
Najbolji dokaz uspješnog partnerstva jeste dugogodišnja saradnja sa većinom klijenata koja traje i preko 10 godina. Također, moramo napomenuti da imamo stalne kontakte i sa bankama sa kojima nemamo saradnju u ovom momentu te da očekujemo proširenje saradnje sa novim klijentima u BiH.
Osim banaka, sarađujete i sa drugim institucijama koje imaju potrebu za kartičnim poslovanjem?
Upravo tako. Bamcard svoje usluge nudi i drugim institucijama i kompanijama kao što su osiguravajuća društva, zavodi za zdravstvena osiguranja, investicijske kuće, turističke agencije, ukratko, svim klijentima koji imaju potrebu za naprednim tehničkim rješenjima iz segmenta platne industrije.
Lansirali ste prvu platformu za instant plaćanje u BiH. Šta su njene najveće prednosti?
KVIKO, prva platforma za instant plaćanje u BiH i regiji, rezultat je napora Bamcarda da građanima olakša život jer sa KVIKO mobilnom aplikacijom želimo pojednostaviti svakodnevno plaćanje. Često mi postavljaju pitanja koja je razlika između m-Bankinga i KVIKO mobilne aplikacije? KVIKO je prije svega namjenjen za P2P i P2B plaćanja – svakodnevnu upotrebu prenosa sredstava drugoj osobi za šta vam je potreban samo broj mobitela primaoca umjesto njegovog tekućeg računa, dok se m-Banking najviše koristi za plaćanje mjesečnih računa.
Par praktičnih primjera – uz pomoć KVIKO aplikacije lakše dijelite troškove ručka ili kafe, vraćate dug prijetelju bez potrebe da izlazite iz kuće, šaljete novac djeci ili studentima širom BiH u obliku koda koji je dostupan odmah na preko 100 bankomata, dopunjavate kredit bilo kojeg mobilnog operatera, i sve to instantno u realnom vremenu, 24 sata na dan, ne samo u toku radnog vremena, nego i poslije radnog vremena i vikendom.
Stoga volim da kažem da je KVIKO namijenjen zamjeni korištenja gotovine u Bosni i Hercegovini. Iako korištenje bezgotovinskih instrumenata plaćanja značajno raste iz godine u godinu, i dalje se suočavamo sa činjenicom da je gotovina glavni platni instrument naših građana kada plaćaju kafu, ručak, taxi i sl. KVIKO domaći platni brend, nema skupih i komplikovanih troškova korištenja poput licenci, fiksnih naknada, održavanja, troškova po ostvarenom prometu ili izdatim količinama, a što je slučaj kod drugih platnih instrumenata.
Sve do sada uspostavljene KVIKO funkcionalnosti prilagođene su tržišnim cijenovnim zahtjevima korisnika, kako bi svi učesnici bili zadovoljni te kako bi prihvatili i prepoznali novi platni brend. Upravo će to biti politika kojom ćemo se voditi prilikom uspostavljanja budućih funkcionalnosti iz razloga što se ovaj pristup pokazao uspješnim.
Sve je više modela mobilnog plaćanja. Kakva je budućnost kartičnog poslovanja?
Za mobilno plaćanja trenutno postoje dva različita modela: modeli zapadnog i dalekog istoka. Zapadni model je zasnovan na bankovnim karticama gdje dominiraju Visa i Mastercard a koji su bazirani na NFC tehnologiji. Nasuprot tome, model dalekog istoka nije zasnovan na karticama i baziran je na digitalnim wallet rješenjima sa dva glavna igrača Alipay i WeChat. Ova dva modela imaju različite poslovne modele i baziraju se na različitim tehnologijama.
Međutim Evropa objedinjuje oba trenda i uvodi treći model mobilnog plaćanja – instant plaćanje bazirano na lokalnim platnim šemama. Na evropskom nivou, postoji zajednička infrastruktura za kliring i poravnanje koja je stvorena prije više od deset godina sa implementacijom SEPA transfera i SEPA direktnog zaduženja. Ova zajednička infrastruktura je nedavno dopunjena i SEPA instant kreditnim transferom, što će zasigurno biti važna prekretnica u razvoju novog panevropskog mobilnog platnog sistema. Većina evropskih država je uspostavilo ili upravo uspostavlja svoju lokalnu platformu za instant plaćanja koje će u narednim godinama spajati sa klirinškim centrima u SEPA-I.
Obzirom da su ovi trendovi prepoznati od lokalnih regulatora, udruženja banaka i fintech scene, tržištu su ponuđeni potpuno novi lokalni P2P i P2B platni brendovi koji se baziraju na instant platformama poput Swish u Švedskoj, MobilePay u Danskoj, SIC u Švicarskoj ili Vipps u Norveškoj. Nedostatak ovih lokalnih rješenja je što nisu uspostavljeni jedinstveni standardi, što ometa uspostavljanje jednog panevropskog platnog sistema. Ključ za to je interoperabilnost svih tih lokalnih rješenja, na kojoj će zasigurno svi učesnici raditi u budućnosti. Tek tada kupci mogu koristiti svoj novac bilo kada, bilo gdje, lako i sigurno.
Ne bi li imalo smisla da i druge banke koriste KVIKO kao zajedničku infrastrukturu plaćanja (P2P, itd.)?
Naravno, to bi značajno doprinijelo jačanju pozicije svih učesnika u platnom prometu na lokalnom tržištu, prije svega banaka, regulatora, fintech kompanija posebno uzmajući u obzir buduće usklađivanje našeg zakona o platnom prometu sa PSD2 direktivom, odnosno otvorenim bankarstvom, koje će donijeti i nove igraće na tržište. Mi u Bamcardu imamo spremnu zajedničku tehničku infrastrukturu za kliring i poravnanje. Saradnjom prije svega banaka sa svim građanima u Bosni i Hercegovini kroz KVIKO možemo nuditi instant P2P i P2B plaćanja i na taj način bit konkurentni sa velikim igračima.
Potrebno je da se banke u BiH usredsrede na potrebe svojih klijenata kako bi pružile jednostavan način plaćanja. Banke moraju jačati svoju ulogu kao banke i pronaći način da prepuste razvoj platnih instrumenata fintech industriji, kako bi minimizirali svoje troškove razvoja, investicija i operacija. Razvijene (manje) države su prepoznale prednost, ali i potrebu međusobne saradnje banaka pa tako koristite zajedničke lokalne infrastrukture i eksternaliziraju poslove koje nisu core biznis banaka fintech kompanijama, kako bi zajedničkim snagama ubrzali nove implementacije platnih instrumenata. Smatram da je to put kojim i BiH treba da ide.
Poslujete u visokotehnološkom sektoru sa jakim međunarodnim igračima. Može li se jedna bh. kompanija probiti u tako zahtjevnom sektoru?
Svakako da može, i to Bamcard sa realizacijom svakog novog finansijskog proizvoda to dokazuje. Bamcard strateški pristupa razvoju novih finansijskih proizvoda s ciljem praćenja svjetskih i posebno evropskih trendova u platnoj industriji, o kojima sam prethodno govorila. Međutim, šta je to što nas čini uspješnim? To je što pokušavamo da razumijemo šta bankama i građanima dugoročno zaista treba i pri razvoju novih proizvoda vodimo računa o njihovoj finansijsko-ekonomskoj isplativosti. Bamcardova prednost je što razumijemo domaće tržište i biznis stranu pa su naši proizvodi atraktivni.
Veliki međunarodni igrači će zasigurno doći sa izmjenama i prilagođavanjem našeg zakona o platnom prometu sa PSD2 direktivom, odnosno otvorenim bankarstvom. Mjesta za domaće bh. kompanije kao što je Bamcard ili druge fintech kompanije će i dalje biti jer će biti potrebe za alternativnim platnim rješenjima s kojima će se velikim igračima parirati.
Domaće kompanije će biti u prilici da ponude tehnološka rješenja koja ulaze u specifične niše platne industrije, a koja su domaćim bankama interesantna i koja veliki igrači neće nuditi zbog generalizacije svojih proizvoda.
