Trebević, jedno od omiljenih izletišta Sarajlija svih generacija, posljednjih godina polako vraća stari sjaj. Nezaobilazna je destinacija domaćih gostiju svakog dana u sedmici a iz mjeseca u mjesec posjećuje ga i sve veći broj stranih turista. To je uveliko i zasluga turističkih objekata koji su na ovoj planini otvoreni u posljednje dvije godine a među kojima se posebno izdvaja Pino Nature – hotel za koji se s pravom može reći da je jedan od najljepših u BiH ali i cijeloj Evropi.
O nagradama koje to potvrđuju ali i o stanju u bh. turizmu, razgovarali smo sa direktoricom hotela Pino Nature Aidom Terzić.
Hotel Pino Nature otvoren je u januaru 2016. godine a u kratkom razdoblju dobitnik je brojnih prestižnih nagrada za dizajn i arhitekturu. Hotel je djelo poznatog bh. arhitekte Amira Vuka (Studio Zec) na koje je i sam arhitekt ponosan jer je ova građevina, kako sam kaže, njegov masterpiece. U njega je ugradio i dašak sebe a Aida kaže da kada su vidjeli prvo idejno rješenje, nikakve dileme nije bilo – dizajn je cijelu ekipu osvojio na prvu.
„Hotel je u proteklih godinu dana dobio brojne nagrade upravo za dizajn i arhitekturu. Nakon nagrade na Bijenalu u Veneciji i prestižne evropske nagrade za arhitekturu Mies Van der Rohe, u novembu smo dobili i drugu nagradu na takmičenju European Hotel Design Award. Ispred nas je bio samo holandski Hotel Hilton. Takođe, krajem mjeseca dobili smo A’ Design Award za arhitekturu, strukturu i dizajn hotela. Time smo stekli i doživotnu dozvolu da koristimo pobjednički logo A’ Design Award & Competition, koji sam po sebi predstavlja prestiž i znači da je kompanija ili dizajner autor djela vrhunskog kvaliteta. A’ Design Award & Competition je vodeće internacionalno takmičenje za dizajn i ova nagrada je vrlo značajna za hotel“, kaže Aida.
Osim besprijekorne arhitekture, hotel osvaja i načinom na koji je uklopljen u okolinu i prirodu koja ga okružuje. Špicevi građevine neodoljivo podsjećaju na vrhove planina i borova te su nagrade i priznanje majstorskom uklapanju moderne arhitekture u planinski ambijent.
„Pino je hotel koji nije ni gradski a ni klasični planinski hotel. Kreiran je za ambijent kojim se malo gradova može pohvaliti. Udaljen svega 15-ak minuta od centra grada, vrlo je blizu svemu. Sarajevo je jedan od rijetkih gradova gdje možete uživati u proljetnom vremenu u gradu a za 15 minuta skijati u potpuno zimskom ambijentu. Trebamo biti ponosni na ovo što imamo a nakon što bude obnovljena žičara, Trebević će postati još atraktivniji“, kaže Aida.
Upravo zbog svog položaja, Trebević nije izletište koje je rezervisano samo za vikend. Porodice i turisti svaki dan su na planini a posla ima cijele godine, čak više ljeti nego zimi.
„Za Trebević su posebno vezane generacije Sarajlija koje su još kao djeca sa roditeljima dolazili ovdje u šetnju, na izlet, na ručak… Lijepo je vidjeti da je Trebević opet ono što je nekad bio. Što se tiče stranih gostiju, najviše gostiju imamo iz Malezije, Indonezije, zemalja Golfskog zaljeva, ali tu su i gosti iz Austrije, Francuske i ostalih evropskih zemalja… Oni su očarani našom zemljom i cijelim Balkanom. Kao regija imamo velike šanse za razvoj turizma. Organizovane ture koje pokrivaju Atinu, Sofiju, idu kroz Albaniju, Crnu Goru, Hrvatsku, BiH… vrlo su tražene. Balkan tura vrlo je popularna u Kini, Indiji, Koreji…“, kaže naša sagovornica.
A upravo je turizam jedna od najperspektivnijih grana ekonomije kada je u pitanju BiH. Posljednjih godina turizam je jedina grana koja bilježi konstantan rast i to čak ispred farmaceutske, prehrambene ili automobilske industrije. Turistički potencijal Bosne i Hercegovine je veliki ali kako potvrđuje i naša sagovornica, ne postoji sistematičan pristup razvoju i promociji turizma.
„Turizam je najbolji izvozni proizvod koji BiH ima. No turistički radnici nemaju nikakvu podršku države za ono što rade a mi kao pojedinci ne možemo mnogo toga sami uraditi. Umjesto da BiH kao držva promoviše i razvija svoje turističke potencijale, ona se za taj posao oslonila na rad i ulaganje pojedinaca. BiH je jedina zemlja koja na evropskim i svjetskim sajmovima turizma nema jedinstven štand. Svaka država osim BiH ima svoj štand, svoj slogan, zajednički osmišjen nastup… Kod nas toga nema, svaka agencija koja može priuštiti da ode na sajam ima svoj zaseban štand. U posljednje vrijeme na sajmovima smo zajednički štand imali Pino Nature i Sunnyland, pa smo na neki način bili predstavnici i cijele zemlje iako sami snosimo troškove koji znaju iznositi i do 30 000 KM“, kaže Aida te dodaje da je izostanak sa ovakvih događaja veliki gubitak jer su upravo sajmovi turizma mjesta gdje se sklapaju poslovi, održavaju sastanci, predstavljaju ponude i dogovara saradnja.
No to nije jedini pokazatelj neuređenog stanja u bh. turizmu. I dok susjedne zemlje veliki novac ulažu u edukaciju u turizmu i ugostiteljstvu i to im se višestruko isplati, u BiH to nije slučaj. Jedinu podršku turistički radnici imaju od Federalnog ministarstva okoliša, kaže naša sagovornica.
„Koliko radimo, trebamo biti sretni i sa ovim što imamo. Sistema nema, svaki uspjeh stvar je pojedinca i pojedinačnog rada i ulaganja a nikako osmišljene strategije države. Bivša turistička zajednica Kantona Sarajevo nije uradila ništa osim što su potrošene pare namijenjene razvoju turizma. Turizam i turističke radnike ne štiti niko. U susjednim zemljama to je puno uređenije. U BiH je puno neprijavljenih radnika u turizmu, neprijavljenih boravaka… Nisu uređene cijene tj. ne postoji nikakav propisani raspon cijena za pojedine kategorije usluge pa se pojavljuje i problem dampinga. Ne postoje ni adekvatni propisi kada su u pitanju turistički vodiči. Kad odete u Dubrovnik svaka grupa mora imati certificiranog vodiča turističke zajednice inače će platiti kaznu. Kod nas vodič može biti svako bez obzira na to kakvu edukaciju ima i kako predstavlja grad. Potencijal definitivno imamo ali sve se u turizmu mora urediti.“
Tek kada se turizam uredi, bićemo u mogućnosti u potpunosti iskoristiti potencijale koje nam turizam nudi. Taj potencijal prepoznali su već i neki od vodećih svjetskih lanaca pa u Sarajevo stalno dolaze novi hoteli. Prema riječima naše sagovornice, prostora ima i za još dva do tri brendirana hotela. Potražnja je velika i sigurno je da će svaki od ovih hotela raditi dobro.
B.S.
