I drugi dan 9. SBF-a je u znaku utjecaja ekonomija evropskih zemalja na region. Tako je u Hotelu Hills danas održan panel „EU Supply Chain and its Impact on Western Balkan Companies” na kojem je razmatrano jačanje regionalne industrije kreiranjem jačih lanaca snabdijevanja, kako proizvoditi više gotovih proizvoda te koje su to sve prednosti na koje mogu računati zemlje u susjedstvu EU.
Na panelu, između ostalih, učestvovali su predstavnici bh. kompanija koji su govorili o farmaceutskoj i automobilskoj industriji.
Mahmut Galijašević, izvršni direktor MANN+HUMMEL, kompanije iz Tešnja koja ostvaruje rekordnu proizvodnju filtera za automobilsku industriju, istakao je kako je velika prednost kompanija u ovom regionu geografska lokacija, gdje svega nekoliko sati treba da se dođe do važnih evropskih centara.
U njihovom slučaju to je svega nekoliko sati od Češke i Bugarske, gdje su velika postrojenja ove industrije. Osim strateške pozicioniranosti naveo je da BiH ima kvalitetnu radnu snagu, koja se u njihovom slučaju temelji i na naslijeđu u autoindustriji od 60 godina.
Panel „EU Supply Chain and its Impact on Western Balkan Companies”
“Upošljavamo 665 radnika a samo jedan je stranac. Od toga 90% radnika je iz Tešnja, imamo i inžinjerski odjel, što je primjer da mi možemo raditi na velikim biznisima”, izjavio je Galijašević.
Kompanija je izvozno orjentirana, gdje izvoz čini 98% ukupne proizvodnje. U posljednih deset godina utrostručili su posao, a planiraju rasti i dalje.
Zlatan Faik Uzunović, menadžer lanca za snabdjevanje za Centralnu i Istočnu Evropu Prevent grupe, istakao je kako iz njegovog iskustva evropski klijenti cijene brzinu isporuke.
“S obzirom da je 18 mjeseci rok trajanja robe, a da trećina tog roka protekne u lancu dostave tih proizvoda, mislim da će se zbog toga mnogi truditi da svoja postrojenja presele ovdje”, izjavio je Uzunović i istakao kako ovdašnje kompanije imaju tu prednost jer mogu pratiti trend skraćivanja vremena do tržišta.
Uzunović je pojasnio da automobilska industrija u pravilu prva seli proizvodne kapacitete – iz centralne Evrope je prešla u istočnu, a iz istočne Evrope prelazi u jugoistočnu zbog povoljnijih troškova proizvodnje.
“Sigurno i u autoindustriji možemo očekivati daljnji dolazak investicija, a ono što se najbolje pokazalo u BiH je vertikalna integracija. Kada budemo u mogućnosti ponuditi kompletan koncept od dizajna, materijala, procesa, dostave i distribucije, onda ćemo prevazići ograničenja u kapacitetima, s obzirom na to da ćemo kupcima nuditi veću vrijednost proizvoda”, kazao je on.
Također, da bi se osvojila evropska tržišta poručio je da treba investirati u ljudske resurse, ubrzati dinamiku strukturalnih reformi, promovisati poduzetnički duh kao i uzajamnu saradnju kompanija regiona Jugoistočne Evrope.
Karin Hörhan, program menadžerica GIZ GmbH iz Njemačke podsjetila je da mala i srednja preduzeća čina 95% ekonomije BiH i zemalja regiona.
“Vaša jedina šansa za uspjeh na globalnom tržištu je da radite zajedno i sarađujete kroz klastere, konzorcije i sl. jer zajednički kompanije mogu postići puno više”, poručila je.
Mirsad Jašarspahić predsjednik Privredne komore Federacije BiH, naveo je da je misija komore promovisati članove i podržati ih u pronalaženju investitora. Istakao je kako su među najvažnijim sektorima industrija i usluge, te kako je prošle godine pokrenut projekt razvoja automobilske industrije u FBiH.
”Naš projekat uključuje otvaranje naših predstavništava za automobilsku industriju u Njemačkoj, a ima za cilj da se uspostavi saradnja između bh. kompanija i onih u Njemačkoj poput Volkswagena (VW) i BMW-a”, pojasnio je Jašarspahić i dodao kako ove godine očekuju za pet posto veći broj radnika u autoindustriji i veću proizvodnju za četiri posto.
Martin Gaber, izvršni direktor Predstavništva njemačke privrede u BiH, rekao je kako su ekonomske ankete među njemačkim kompanijama pokazale kako bi mnoge od njih ponovo investirale u BiH jer se čini dobro mjesto za ulaganje.
Na panelu je iznesen i podatak da postoji značajan napredak u svim privredama zemalja Zapadnog Balkana i ako se srednjoročno posmatra makroekonomska perspektiva da se može primijetiti rast BDP-a u Jugoistočnoj Evropi za koji se očekuje da će biti 3,2 posto.
